Pet "čudaka" se skupilo na jedno mjesto i upitalo zašto u Hrvatskoj ne postoji velika fintech konferencija na kojoj možemo čuti svjetski relevantne govornike, družiti se s kolegama iz svih područja financija, koliko god možda inače bili na suprotnim stranama tržišne utakmice, i složiti mjesto na kojem se može uz zabavu raditi ozbiljan biznis - prisjeća će direktor Electrocoina Nikola Škorić, jedan od idejnih začetnika i suorganizator konferencije Money Motion.
Prošlogodišnjom konferencijom su, kaže, htjeli dokazati da se ni iz čega može stvoriti relevantna konferencija sa zanimljivim sadržajem čak i kada niste dio "established conference" biznisa, a brojke pokazuju da su u tome i uspjeli.
Ulaznice za prvi MoMo rasprodale su se tjedan dana unaprijed, samo na otvaranje u zagrebačkoj Laubi stiglo je više od 600 ljudi, a kroz dva dana taj se broj popeo na 1300 posjetitelja koji su stigli iz 12 zemalja diljem svijeta.
Na ovogodišnjem MoMou, koji će se održati 21. i 22. ožujka, očekuje se dvostruko više sudionika pa se konferencija seli na Zagrebački Velesajam. Izložbeni prostor protezat će se na 1500 metara kvadratnih, a velika novost je i dodatna pozornica koja će se nakon prvog dana startup programa u drugom danu transformirati u podij za raspravu o najnovijim tehnologijama i potencijalnim trendovima. Organizatori najavljuju da će konferencija, u odnosu na prošlu godinu, biti malo zrelija i provokativnija.
- Probat ćemo odgovoriti na pitanje u kakvom je stanju fintech scena danas, odnosno koji su aktualni problemi bankara, payment procesora, regulatora i svih ostalih sudionika, kako jedni drugima mogu pomoći, tko će kupovati naše proizvode, kakvi će oni biti i što nas ustvari čeka za nepunih šest godina - govori Škorić.
Posebno atraktivan bit će okršaj fintech izazivača - Andriusa Bičeike iz Revoluta i Hrvoja Ćosića iz AirCasha. Kasnije istog dana održat će se, jedan za drugim, dva zanimljiva panela. Prvo će predstavnici centralnih banaka govoriti o centralnobankarskim digitalnim valutama (CDBC), a neposredno iza toga slijedi fireside chat o stablecoinovima - kriptovalutama koje ciljaju obavljati istu funkciju kao i CDBCovi, ali u obliku blockchain tokena, a ne valute koju izdaje centralna banka. Ova se rasprava, naglašava Nikola Škorić, tek zahuktava, pa vjeruje da će u godinama koje dolaze postati jedna od najbitnijih tema financijske industrije.
Ako postoji jedna stvar koja je obilježila 2023. godinu, bila bi to umjetna inteligencija.
- Od pojave ChatGPT-ja krajem 2022. godine pa do snažne penetracije AI-ja u fintech trebalo je svega par mjeseci. Ovaj trend još nije pokazao niti djelić onoga što nosi, no prvi rezultati ove sinergije već su vidljivi - ističe direktor Electrocoina.
Umjetna inteligencija već sada snažno utječe na fintech, prije svega kroz automatizaciju korisničke podrške. To po njemu s jedne strane značajno smanjuje troškove velikih sustava korisničke podrške, dok se s druge strane korisnici ponekad muče da bi chatbot uvjerili da zbilja moraju razgovarati sa živom osobom. Nikola Škorić naglašava da je isto i u mnogim drugim područjima financijskih tehnologija. U području identifikacije AI može pomoći u prepoznavanju krivotvorenih dokumenata, ali i prevarantima pomoći da zaobilaze sustave za detekciju krivotvorina. Fintech startupima omogućuje duboku personalizaciju i automatizirano ulaganje, ali i ona donosi izazove.
- Ovakva automatizacija, osobito ako je u pitanju, primjerice, odobravanje kredita, ostavlja značajna etička pitanja - je li u redu ovakve odluke prepustiti algoritmu za koji u biti nismo najsigurniji kako uopće donosi odluke? - pita se Škorić.
Bez obzira na tehnološki napredak, banke i dalje ostaju važne. One se mijenjaju u određenoj mjeri, ali smatra da se ne može očekivati da će mobilna bankarstva naših najvećih banaka u narednih nekoliko godina izgledati imalo kao Revolutova aplikacija.
- "Banke postoje već 500 godina i nadživjele su mnoge trendove u tom vremenu", rekao je na prošlogodišnjem Money Motionu član uprave PBZ-a Draženko Kopljar. Objasnio je kako je posao fintecha da inovira, a posao banaka da budu stabilan temelj društva koji će štititi vrijednost cijelog društva. Mislim da je ova ocjena najbolji uvid u temelj bankarske strategije i glavni razlog zašto se bankarstvo tako sporo mijenja čak i pod pritiskom eksplozije fintech industrije - govori Škorić.
Još jedan važni prošlogodišnji moment u Europi je bilo intenziviranje napora Europske središnje banke ka pokretanju digitalnog eura. Prošle godine ECB je, dodaje, prešao iz faze istraživanja u pripremnu fazu, u kojoj će biti donesena odluka o pokretanju digitalnog eura koji će zasigurno iz korijena promijeniti financijski sustav u Europi.
Ta će dva trenda, uvjeren je Škorić, sigurno obilježiti i ovu godinu, a u prva tri mjeseca ove godine nametnuli su se i neki novi izazovi - implementacija regulative EU o kibernetičkoj sigurnosti, čiji regulatorni tehnički standardi izlaze za par mjeseci i moraju se implementirati do kraja godine. A i kripto se vraća na velika vrata.
- U EU je donesena nova kriptoregulativa, a u SAD-u su odobreni prvi bitcoin ETF-ovi. Cijena bitcoina probija povijesne rekorde i jasno je da će 2024. opet biti godina kripta - ističe Škorić.
Još jedno važno pitanje koje će se postaviti na Money Motionu 2024. je kako podignuti kibernetičku sigurnost naših financijskih sustava na razinu da mogu preživjeti razine kibernetičkih napada kojima danas svjedočimo, primjerice u Ukrajini. O tome će između ostalog govoriti i predsjednik Odbora za sigurnost Hrvatske udruge banaka i direktor Direkcije supervizije informacijskih sustava u HNB-u.
- Jedna od najvećih vijesti u hrvatskom financijskom sektoru prošle godine bila je curenje osobnih podataka preko 180 tisuća građana iz jedne agencije za naplatu potraživanja. Ovdje se nije radilo o hakerskom napadu, već o najbanalnijem slučajnom curenju podataka zbog nepažnje. To što je ovako nešto moguće govori koliki je izazov zaštita podataka i računalnih sustava - zaključuje Nikola Škorić.
