Nedavna odluka mađarskog MOL-a da u svojstvu suvlasnika Ine tuži Vladu pred arbitražnim sudom u Washingtonu za naknadu štete zbog reguliranja cijene plina koji Ina crpi s domaćih polja, pozdravljena je u dijelu domaće javnosti kao čin odgovornog vlasnika odanog principima tržišne ekonomije. Isti taj MOL, međutim, nije želio podastrijeti Jutarnjem listu podatke o tome prodaje li, po kojim cijenama, te kako reguliranima, plin koji crpi s plinskih polja u Mađarskoj.
Prema dostupnim podacima, naime, MOL godišnje s mađarskih plinskih polja proizvodi 1,4 milijardi kubičnih metara plina, što je oko 90 posto ukupne domaće proizvodnje plina u susjednoj državi. Drugim riječima, MOL je u Mađarskoj u gotovo istoj poziciji kao i Ina u Hrvatskoj, koja je stopostotni proizvođač domaćeg plina.
Odgovor na krizu
Naša je Vlada, podsjetimo, reagirajući 2022. na energetsku krizu nakon ruske invazije na Ukrajinu, naredila Ini da sav plin proizveden u Hrvatskoj proda HEP-u za 41 euro po megavatsatu. Istodobno je Vlada naredila HEP-u da plin Ine plinarama prodaje po istoj cijeni, kako bi se izbjeglo rapidno povećanje cijena za građane, ustanove i poduzeća. U to vrijeme burzovna cijena plina dosezala je vrtoglave iznose od 150 eura i dvostruko više od toga za megavatsat, ovisno o "pikovima" potražnje. Razlika između spomenute dirigirane cijene plina iz Ine i tržišne cijene plina, sada je osnova MOL-ove tužbe protiv Vlade u Washingtonu i odštetnog zahtjeva, čija visina još nije objavljena.
S druge strane, mađarska vlada pribjegla je drugačijem rješenju stavljanja pod kontrolu domaćeg plina, ali polazeći od istog principa kao i Banski dvori. Taj je princip da država ima pravo ograničiti koncesionaru na domaća nalazišta plina slobodno raspolaganje tim energentom u uvjetima energetske krize, uključujući obujam proizvodnje i formiranje cijene. Mađarska vlada naredila je MOL-u nakon ruske invazije na Ukrajinu da poveća godišnju proizvodnju domaćeg plina do razine od dvije milijarde kubičnih metara, zauzvrat je spomenutoj kompaniji dala pogodnosti u oporezivanju ekstraprofita, a jesenas je o tome objavljen i sporazum.
Sporazum Mađara
Sporazum između MOL-a i još dvije kompanije koje crpe plin iz tamošnjih nalazišta objavljen je u listopadu 2023., ali bez navođenja detalja, među koje spada i podatak po kojim cijenama će koncesionari plinskih nalazišta u Mađarskoj stavljati plin na tržište. O tome da to nisu tržišne cijene svjedoči činjenica da Mađarska, prema podacima Eurostata, ima, uz Hrvatsku, najniže cijene plina za kućanstva u cijeloj Europskoj uniji. Naime, prema podacima Eurostata, u prošloj sezoni grijanja, primjerice, najniže cijene plina bile su u Mađarskoj (3,4 eura za 100 kilovatsati plina), Hrvatskoj (4,1 euro) i Slovačkoj, u kojoj je zabilježena cijena od 5,7 eura za 100 kilovatsati plina. U svakom slučaju, dok hrvatska Vlada otvoreno deklarira kako je spustila cijene plina za građane, riskirajući tužbe kakvu je dobila od MOL-a, i kritike dežurnih naivaca u domaćoj javnosti, Mađarska i MOL istovrsne podatke ne objavljuju.
Jutarnji je tijekom proteklog tjedna u više navrata kontaktirao i MOL i mađarsku vladu i njezina resorna ministarstva za energetiku s pitanjem kako se određuju veleprodajne cijene plina iz tamošnjih nalazišta, no nismo dobili odgovore na tražena pitanja. S druge strane, mađarski regulator energetskog tržišta MEKH, nije se oglušio na naše pitanje je li donosio odluke o cijenama plina iz tamošnjih nalazišta.
- MEKH nije donosio nikakvu regulatornu odluku u vezi s domaćom proizvodnjom prirodnog plina za 2021., 2022. i 2023.. Regulacija "upstream" aktivnosti u Mađarskoj nije u našoj nadležnosti - poručeno nam je iz mađarskog regulatora, koji je u žižu naše javnosti došao u ljeto prošle godine, kada je kaznio Prvo plinarsko društvo (PPD) s 1,3 milijuna eura globe zbog, kako je navedeno u presudi, manipulacija na tržištu plina. Uzgred, na tu odluku MEKH-a PPD se žalio u proceduri koja još traje.
Umočeni do ramena
U svakom slučaju, kažnjavanje PPD-a u Mađarskoj skrenulo je pozornost i na činjenicu da je kompanija Pavla Vujnovca jedan od većih trgovaca plinom na mađarskom tržištu. Mađarska je, kao i Hrvatska, veliki uvoznik plina. Čak je i udio domaćeg plina u ukupnim potrošnjama plina dviju država otprilike isti i kreće se između 15 i 25 posto, ovisno o godini. Takav omjer domaće proizvodnje i uvoza ukazuje da su dvije državne administracije potpomognute nacionalnim energetskim kompanijama morale poduzeti popriličan napor kako bi osigurale svojim građanima najniže cijene plina u EU. Mađarska se, štoviše, izborila za pravo da i dalje uvozi plin iz Rusije (otprilike 40 posto godišnje potrošnje plina u Mađarskoj) prema ranije sklopljenim ugovorima i tako praktički ostane izvan sankcija koje je Europska unija zavela Moskvi.
Imajući u vidu spomenuti kontekst, teško je shvatiti arbitražni postupak koji je MOL pokrenuo vezano za obvezan otkup plina između Ine i HEP-a. Ako je netko "umočen" u državnu regulaciju u energetici "do ramena", onda je to svakako MOL u Mađarskoj. Kao financijska korist MOL-a od spomenutog sporazuma s mađarskom vladom, primjerice, u mađarskim medijima navode se iznosi od 400 do 500 milijuna dolara samo za 2023. i 2024. U odnosu na te brojke, očekivana vrijednost spora MOL-a i Vlade u Washingtonu zbog državne regulacije kupoprodaje plina s HEP-om pravi je "kikiriki".