Zdravko Marić
 Damjan Tadic / CROPIX
Preporuke

MMF: Uložite 5 mlrd. kuna u željeznicu i digitalizaciju umjesto u plaće i subvencije

Na popisu liste reformi su i aktivna politika zapošljavanja kako bi radnici lakše prešli iz javnog u privatni sektor
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 17. prosinac 2019. 11:50

Ako hrvatske vlasti nastave provoditi “razborite politike”, a globalni uvjeti ostanu povoljni, rast ekonomije u idućoj godini, ocjenjuje MMF, zadržat će ovogodišnju dinamiku. No, unatoč napretku ostvarenom u proteklih pet godina, u smislu ubrzanja rasta i smanjenja nezaposlenosti, u završnoj izjavi nakon godišnjeg posjeta Hrvatskoj Misija MMF-a ističe da Hrvatska treba težiti smanjenju jaza u odnosu na ostatak Europe, odnosno većim gospodarskim ciljevima.

Dohodak po stanovniku u Hrvatskoj, prema najnovijim službenim podacima, iznosi 63% prosjeka u EU. Ako bi, primjerice, do 2030. željela premostiti razliku od 15 postotnih bodova, Hrvatska bi u tom razdoblju trebala rasti 1,5 postotnih bodova brže od prosjeka EU.

Količina i kvaliteta

“Taj se jaz ne može premostiti politikama koje stalno potiču javnu potrošnju na račun ulaganja”, navodi Misija MMF-a, koju predvodi Srikant Seshadri. Uz povećanje ulaganja privatnog sektora, MMF smatra da bi Hrvatska ujedno trebala povećati količinu i kvalitetu ulaganja javnog sektora. To ujedno znači da se dio proračunskih sredstava preusmjeri iz tekuće potrošnje u kapitalna ulaganja, bez povećanja poreza. Umjesto u subvencije, naknade za zaposlene i druge tekuće izdatke, proračun bi trebao više poticati gospodarski rast.

“Ocjenjujemo da bi se postupnom i učinkovitom preraspodjelom oko 4 posto ukupnih državnih prihoda u pametna ulaganja stopa rasta hrvatskoga gospodarstva mogla podići dovoljno da se premosti znatan dio jaza u odnosu na EU tijekom idućeg desetljeća”, ističe MMF. Kako proračunski prihodi iznose oko 137 milijardi kuna, to znači da bi država trebala prenamijeniti oko 5,5 milijardi kuna. No, prvi čovjek Misije Seshadri naglašava da bi se to trebalo dogoditi postupno, u dužem roku. U koja bi područja bilo poželjno ulagati? Kako već ima dobru cestovnu mrežu, a u tijeku su ulaganja u pomorske luke, da bi one bile u potpunosti produktivne, MMF smatra da je potrebno ulagati i u željeznicu, “osobito za potrebe prijevoza tereta”. Važnim smatra i ulaganja u zbrinjavanje krutog otpada i pročišćavanje otpadnih voda, prije svega u turističkim područjima. Osim “fizičke”, potrebnim smatra unaprijediti i tehnološku infrastrukturu.

Prilagodba vještina

“Premda je povezanost glede postojećih fiksnih širokopojasnih i mobilnih tehnologija dobra, kad je riječ o najnaprednijoj brzoj i ultrabrzoj digitalnoj tehnologiji, Hrvatska znatno zaostaje za naprednim usporedivim europskim zemljama i mnogim drugim novim državama članicama”, stoji u zaključnoj izjavi Fonda. Za uspostavu opće strategije i odgovornosti za digitalizaciju zemlje, smatra da bi bilo korisno imati jedinstveno neovisno tijelo s dugoročnom perspektivom.

Iako je Hrvatska ostvarila određeni napredak u dostupnosti digitalnih javnih usluga za građane, potrebno je unaprijediti dostupnost i upotrebu digitalnih usluga za poduzeća. Kao napredak u tom pogledu, MMF izdvaja nedavno pokrenutu inicijativu “Start”, kojom se omogućava jednostavno elektroničko pokretanje poslovanja poduzeća, ali ističe da unapređenje i povećanje dostupnosti najnovijih tehnologija neće dati rezultate bez prilagodbe vještina stanovništva za njihovu kvalitetnu upotrebu. U vremenu povijesne tehnološke promjene, napominje MMF, svakoj zemlji koja zaostane kasnije je znatno teže nadoknaditi taj zaostatak.

Platni razredi

No, da bi zemlja osigurala sredstva za takva ulaganja, nužne su uglavnom dobro poznate reforme. Kad je riječ o proračunu, MMF Vladi preporučuje da u ovoj fazi više ne smanjuje poreze “jer bi se time mogli ponovno stvoriti proračunski manjkovi” i usporiti smanjenje javnog duga. Usto, ističe da bi se Vlada trebala “suzdržati” u pogledu bilo kakvih daljnjih zahtjeva povezanih s plaćama, sve dok se ne izrade temeljito analitički ispitani platni razredi i koeficijenti u javnom sektoru. Na popisu liste reformi su i aktivna politika zapošljavanja kako bi radnici lakše prešli iz javnog u privatni sektor, zatim nastavak modernizacije upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu i promjene u sustavu socijalnih davanja kako bi se pomoć više usmjerila prema najranjivijima i potrebitima. Preduvjet za to su, pak, stalna poboljšanja sustava informacijskih tehnologija i bolja koordinacija na svim državnim razinama.

“Vlada također treba nastaviti socijalni dijalog kako bi osmislila mjere za ublažavanje učinaka nedavnog posustajanja u mirovinskim reformama. Mladi napuštaju zemlju, a oni koji ostaju imat će sve dulje i produktivnije živote. Ne dođe li do zaokreta u migracijskim tokovima, poticaji za umirovljenje morat će naposljetku biti usklađeni sa stvarnošću”, poručuje MMF. Da bi se provele sve te reforme, MMF naglašava da je jako važna “podrška šire javnosti”.

Linker
16. lipanj 2021 02:53