Mlijeko i tekući mliječni proizvodi od početka iduće godine poskupjet će za najmanje 52 lipe, a dječji i ostali napici te vina u bočicama do dva decilitra bit će skuplji za najmanje 60 lipa zbog novog pravilnika i uredbe o gospodarenju otpadnom ambalažom, koji su jučer poslani na javno savjetovanje.
Ministarstvo zaštite okoliša i energetike tako je odlučilo vratiti povratnu naknadu za mlijeko i tekuće mliječne proizvode koju je SDP-ova Vlada ukinula 2015., a prvi se put uvodi i povratna naknada za pića u jednokratnoj PET, metalnoj i staklenoj ambalaži do dva decilitra jer se dosad plaćala naknada za bočice volumena većeg od dva decilitra. Povratna naknada iznosit će 50 lipa po boci, dok će naknada gospodarenja po jedinici ambalaže za mlijeko iznositi dvije lipe plus PDV, a za bočice do dva decilitra deset lipa plus PDV.
Neodgovornost
Budući da su poslodavci i mljekari tražili prijelazno razdoblje za ponovno uvođenje tih naknada, zbog zalihe markica koju imaju, Ministarstvo zaštite okoliša odlučilo je da će pravilnik i uredba u dijelu oko mlijeka i bočica do dva decilitra stupiti na snagu 1. siječnja 2020., a nakon mjesec dana savjetovanja pravilnik i uredba idu i na tromjesečno savjetovanje u Europsku komisiju.
Unatoč kritikama mljekara koji tvrde da će cijena mlijeka biti nekonkurentna te da će povećanje od 52 lipe povećati uvoz mlijeka i tekućih mliječnih proizvoda iz susjednih zemalja, u Ministarstvu tvrde da su se odlučili na ovaj korak jer sada odvojeno prikupljamo samo 28 posto otpada, a svake godine oko 70 milijuna nove ambalaže za mlijeko izlazi na tržište, što stvara 2,2 milijuna kilograma smeća koje završi na odlagalištima. Napominju kako se naknada neće odnositi na mala pakiranja jogurta koja su u drugoj vrsti plastike, nego samo na veću PET ambalažu.
- Može se reći da će poskupljenje biti minimalno, i to deset lipa za bočice do dva decilitra koje se obično prodaju u ugostiteljstvu te dvije lipe za mlijeko i tekuće mliječne proizvode, jer ako vratite tu bocu, onda ćete dobiti povratnu naknadu od 50 lipa. Dakle, riječ je o kazni za neodgovorne građane - pojašnjavaju u Ministarstvu te napominju kako su domaća reciklažna industrija i ugostitelji tražili da se plaća naknada i za bočice do dva decilitra.
Intencija je, kažu u Ministarstvu, iskoristiti sve moguće mjere kako bi miješanog komunalnog otpada bilo što manje, a to je, tvrde, samo jedna od mjera koje se provode.
- Više od 96 posto ambalažnog otpada koji je u sustavu povratne naknade sada se i vrati - poručuju iz Ministarstva.
Ambalaža
Na kritike da nijedna država EU nema povratnu naknadu za boce od mlijeka, odgovaraju da je to zato što to nije popularno jer boce od mlijeka koje se ne operu smrde, a mi smo u situaciji da nam je svaka mjera bitna kako bismo ispunili plan prema EK da do 2020. odvojeno prikupljamo i recikliramo 50 posto otpada.
Dalibor Janda, predsjednik udruge mljekara CroMilk, kaže kako će mlijeko i tekući mliječni proizvodi sigurno poskupjeti te smatra da je prikladnije poticati odvajanje otpada na kućnom pragu. - Na ovaj način se stvara pritisak na cijenu mlijeka. Također, nije logično da je ista naknada za PET ambalažu od 1,5 litara ili dva decilitra. Dodatno, pitanje je i koliko će tehnički biti izvedivo prikupljanje ambalaže od mlijeka jer uvijek postoji mikrobiološka opasnost ako se boca ne opere do kraja - upozorava Janda.
Ističe kako nijedna od država EU koje imaju princip depozita nema povratnu naknadu za boce od mlijeka, a Hrvatska će sada biti izuzetak. Zadovoljni su, pak, što će ove odredbe pravilnika i uredbe ipak stupiti na snagu 1. siječnja 2020. jer proizvođači rade narudžbe godinu dana unaprijed pa će se moći dobro pripremiti.
'Građane guraju pred kontejnere'
Bivši SDP-ov ministar zaštite okoliša Mihael Zmajlović vrlo je kritičan prema namjeri da se vrati povratna naknada na mlijeko i kaže kako time ministar Tomislav Ćorić jasno pokazuje da nagomilane probleme s otpadom planira rješavati “guranjem građana pred kontejnere za smeće”.
- Time dokazuje da je zalutao u sektor koji vodi te da u ovih godinu i pol nije ulovio ni osnovne zakonitosti sektora. Naime, ambalaža od mlijeka koja bi se vratila u depozitni sustav činila bi manje od jednog promila ukupnog otpada u Hrvatskoj, a istodobno se zakopava 1,2 milijuna tona otpada na neuređena odlagališta - kaže Zmajlović.
Tvrdi da HDZ-ova Vlada, odnosno Fond za zaštitu okoliša, isplaćuje subvencije podobnim sakupljačima kojima su odavno istekli koncesijski ugovori,
- Ponovno uvođenje depozita na mlijeko znak je da Vlada nastavlja s takvom politikom s odabranim sakupljačima te da ih nije briga za domaću industriju i građane koji to na kraju dana skupo plaćaju - smatra Zmajlović.