Svi pokazatelji upućuju na to da je stanje na tržištu rada i dalje optimistično: potražnja za radnicima je velika, a prijavljenih na burzi sve je manje. Broj osiguranika kod HZMO-a u godinu dana porastao je za više od 42.000 dok se broj nezaposlenih smanjio za više od 15.000. Tako je krajem svibnja na burzi bilo oko 73.000 prijavljenih, a analitičari procjenjuju da će stopa nezaposlenosti biti na rekordno niskoj razini, od 4,1 posto.
Pozivajući se na još novije podatke, one od 11. lipnja, premijer Andrej Plenković ovih je dana rekao da je na HZZ-u manje od 70.000 nezaposlenih, odnosno njih 69.924, što je povijesno najniža nezaposlenost od samostalnosti Hrvatske.
- To govori o pulsirajućem i snažnom hrvatskom tržištu rada, o učinkovitosti aktivnih mjera zapošljavanja i mjera za očuvanje radnih mjesta i likvidnosti poduzeća, kao i snažnom gospodarskom rastu 17 kvartala zaredom - poručio je.
Premda je priljev stranih radnika malo usporen, oni i dalje čine značajan udjel među novozaposlenima, osobito u građevinarstvu i ugostiteljstvu.
Samozapošljavanje
U prvih pet mjeseci HZZ je zaprimio 96.557 zahtjeva za boravak i rad stranih radnika, a pozitivno mišljenje dobilo je njih 62.029. Kada je riječ o mjerama aktivne mjere zapošljavanja, u njih su od početka godine uključena 24.153 nova korisnika. U cijeloj 2024. godini koristio ih je 41.731, što upućuje na to da bi taj broj ove godine mogao biti značajno premašen. Ipak, neke mjere imaju rastući obim, a kod drugih se smanjuje broj korisnika.
U HZZ-u pojašnjavaju da je najveći interes poslodavaca za potpore za zapošljavanje i za pripravništvo (ove godine proširena na novu ciljanu skupinu - mlade osobe do 29 godina). Te dvije mjere imale su u prvih pet mjeseci malo manje od 3400 korisnika. U cijeloj prošloj godini bilo ih je oko 10.800.
Proteklih godina bila je prilično popularna i potpora za samozapošljavanje, koja se dodjeljuje nezaposlenoj osobi za pokrivanje troškova za osnivanje i započinjanje poslovanja vlastitog poslovnog subjekta. Nju je u pet mjeseci koristilo 1700 osoba, a u cijeloj 2024. bilo je 6214 korisnika, što također upućuje na usporavanje dinamike. Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica RBA, smatra da je manji broj korisnika u slučaju nekih mjera razumljiv s obzirom na to da se stalno smanjuje i broj prijavljenih na burzi, odnosno "bazen" iz kojeg se oni regrutiraju.
PROČITAJTE VIŠE > I drugi mjesec zaredom strani radnici na čekanju. Zapelo s više od 3000 dozvola, ugostitelji na rubu živaca, evo što se događa
Najveći i rastući broj korisnika mjera aktivne politike zapošljavanja odnosi se na obrazovanje i osposobljavanje nezaposlenih osoba, kojih je u prvih pet mjeseci bilo oko 10.823. Od 1. travnja 2022. godine mjera uključuje i sustav vaučera, a projekt vrijedan 60 milijuna eura financira se kroz NPOO 2021. - 2026. Vaučeri su se se potom počeli financirati i kroz Europski socijalni fond+, za obrazovanje je namijenjeno dodatnih 100 milijuna eura. Od početka provedbe, kažu u HZZ-u, dodijeljeno je ukupno 38.786 vaučera za obrazovanje, "a 28.702 korisnika uspješno je završilo obrazovanje i steklo potvrdu o stečenim kompetencijama". Trenutačno su u ponudi 354 različita obrazovna programa. Od lani ova mjera uključuje i učenje hrvatskog jezika za strane radnike, a do sada je ukupno dodijeljeno 163 vaučera "za kraće neformalne programe učenja hrvatskog jezika za strance".
Zagreb prvi odabir
Kad je riječ o poticanju povratka hrvatskih iseljenika iz inozemstva, HZZ podsjeća da od 2022. provodi mjeru "Mobilnost radne snage - Biram Hrvatsku" kao nadogradnju postojeće potpore za samozapošljavanje. Cilj joj je potaknuti osobe koje su stekle znanja i vještine u inozemstvu da se vrate u Hrvatsku, ali i unapređivanje gospodarski slabije razvijenih područja. Iako mjera nije postigla željene ambicije, broj korisnika ipak pomalo raste. Do 6. lipnja odobreno je 1035 zahtjeva, od čega njih 961 za povratak iz inozemstva i 74 za internu mobilnost. U tvrtkama i obrtima koje su otvorili ukupno je zaposleno 1466 radnika.
U prvih pet mjeseci ove godine, pak, odobreno je 205 zahtjeva, pri čemu 200 za povratak iz inozemstva, a u obradi je još 45 zahtjeva. Tijekom 2024., primjerice, odobrena su 473 zahtjeva, od čega 460 za povratak iz inozemstva. Iz toga proizlazi da se mjesečno iz inozemstva vrati oko 40 osoba i pokrene posao u Hrvatskoj.
Za mjeru "Biram Hrvatsku" ukupno je potrošeno 6,97 milijuna eura, a ako se tome doda 10,4 milijuna eura koju su ostvarili kroz potporu za samozapošljavanje, ukupno je povratnike izdvojeno 17,4 milijuna eura. Najveći broj korisnika dosad je stigao iz Njemačke, njih 635, a slijede Austrija (s njih 132), Irska (36), Švicarska (24), Velika Britanija (22), Nizozemska (17), Švedska (17), Norveška (16), Slovenija (10)... Prvi odabir za povratak im je Zagreb, gdje je novi život pokrenulo njih 117, a slijede dvije slavonske županije, Osječko-baranjska s 111 povratnika i Brodsko-posavska s njih 94.
Komentari
0