EKSKLUZIVNO ZA JUTARNJI

Ministar otkrio pravu istinu o eksploziji cijena u Hrvatskoj: ‘U srpnju i kolovozu promet od potrošnje rastao 20 posto‘

Iznosi fiskaliziranih računa i u srpnju, kao i dosadašnjem dijelu kolovoza, rasli su po impresivnoj stopi

Marko Primorac

 Dragan Matic/Cropix

Ministar financija RH, Marko Primorac, u visokom je intenzitetu raznovrsnih aktivnosti, a tijekom ljeta posebno se morao fokusirati na rješavanje pitanja nabujale profitabilnosti poslovnih banaka zbog toga što nisu istom brzinom dizale kamate na depozite kao one na kredite. Velika je to tema za raspravu ministara financija i guvernera centralnih banaka na nacionalnim razinama, ali i na razini eurozone. Iako je na godišnjem odmoru, ministar Primorac pristao je za Jutarnji list vrlo detaljno pojasniti svoja razmišljanja o očiglednom problemu da banke nisu prenijele ogromne kamatne prihode na štediše te poručuje kako mu nije prihvatljivo da državnom proračunu izmiče dobit Hrvatske narodne banke jer isplaćuje kamate poslovnim bankama na njihove viškove likvidnosti. Komentira i odluku talijanske vlade da oporezuju netko kamatne prihode banaka kao ekstraprofite. O tome što ministar Primorac misli i namjerava poduzeti po pitanju visokih bankarskih zarada i zakidanju štediša čitajte detaljno u integralnoj verziji intervjua, koja će izaći u subotu u print i digitalnim izdanjima Jutarnjeg.

Do tada vam ekskluzivno otkrivamo dio intervjua s ministrom Primorcem u kojem potvrđuje da nam je špica turističke sezone donijela istinsku eksploziju fiskaliziranih računa. Iznosi fiskaliziranih računa i u srpnju, kao i dosadašnjem dijelu kolovoza, rasli su po doista impresivnoj stopi od 20 posto. S obzirom na to da smo i lani u ljetnim mjesecima bilježili ogromni rast iznosa fiskaliziranih računa, sigurno je da će ovakvo bujanje zarada koje nam očigledno donosi turizam potaći daljnje rasprave je li dizanje cijena pravi put ili nije. Ako su vam prihodi 20 posto viši nego u istom razdoblju lani, onda sigurno možete bili sretni, ali je i pitanje je li takav rast održiv te donosi li sa sobom neke nove hazarde, koji se ne svode samo na gunđanje stranih turista zbog povećanih cijena. S obzirom na to da je broj izdanih računa stagnirao, dok je samo u srpnju iznos računa povećan za 800 milijuna eura (s 4 milijarde lani na 4,8 milijardi ove godine), očigledno je da su mnogi jednostavno odlučili da njihov proizvod i usluga vrijedi puno više. Za sada im se to isplaćuje.

Ministar Primorac ipak tvrdi kako bujanje fiskalnih računa ne može utjecati na snižavanje porezne presije jer su i državi zbog inflacije drastično narasli rashodi. Podsjeća da je država tijekom prošle i ove godine na amortizaciju udara inflacije potrošili 2,2 milijarde eura. Donosimo ključne odgovore ministra Primorca o bujanju fiskalnih računa, kao i najavu niza novih izmjena poreznih zakona. Mijenja ih čak devet! Zvuči kao nova mala porezna revolucija: Želi povećati najniže plaće, dati veću fiskalnu autonomiju gradovima i općinama, ali i uvesti napojnice u sustav fiskalnih računa jer su, tvrdi, zbog kartičnog plaćanja suočeni s većim brojem zahtjeva da država uredi tu problematiku. Tvrdi da će fiskalizacija napojnica ići u korist zaposlenih u ugostiteljstvu, ali i svim ostalim djelatnostima gdje je takvo nagrađivanje za uslugu uobičajeno. To je samo dio projekata koje trenutačno kuhaju u Ministarstvu financija.

Je li su li projicirani prihodi i rashodi hrvatskog proračuna takvi da državi trebaju novi izvanredni porezi na izvanredno visoke prihode ili dobit? Možemo li tijekom srpnja govoriti o novom visokom rastu ukupnog iznosa fiskaliziranih računa? Kakav je bio po tom pitanju početak kolovoza? Možemo li zapravo govoriti da vam porezni prihodi poput bujice pristižu u proračun?

U srpnju 2023. godine ukupan broj fiskaliziranih računa bio je nešto veći od 258 milijuna, a ukupan promet po tim računima iznosio je oko 4,8 milijardi eura, dok je u srpnju 2022. godine ukupan broj fiskaliziranih računa bio nešto veći od 257 milijuna, a ukupan promet oko 4 milijardi eura. Iz podataka je vidljivo da je broj računa u srpnju 2023. u odnosu na 2022. veći za 0,4 posto, dok je ukupan iznos računa veći za oko 20 posto. U razdoblju od 1. do 11. kolovoza 2023. godine broj fiskaliziranih računa bio je nešto veći od 92 milijuna, a ukupan iznos računa 1,8 milijardi eura, dok je u istom razdoblju 2022. godine ukupan broj fiskaliziranih računa bio gotovo 94 milijuna, a ukupan promet po tim računima bio je 1,5 milijardi eura. Dakle, broj računa početkom kolovoza 2023. u odnosu na isto razdoblje 2022. bio je manji za 1,6 posto, dok je iznos računa veći za otprilike 20 posto. Povećanje potrošnje, tj. prometa po fiskaliziranim računima, utječe na rast prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ali rastu i troškovi, odnosno rashodna strana proračuna. Ne smijemo zaboraviti fiskalne učinke mjera kojima Vlada kontinuirano ublažava negativne posljedice porasta cijene energenata i inflatornih pritisaka općenito. Izdašni paketi pomoći usmjereni našim građanima i poduzetnicima, kojima smo uspjeli spriječiti socijalnu frakturu i očuvati socijalnu koheziju, samo su dio okvira konzistentne višegodišnje politike Vlada predsjednika Andreja Plenkovića u suočavanju s krizama bez presedana. Značajni su i fiskalni učinci povećanja plaća u javnom sektoru, ali i mirovina. Ne mislim pritom samo na izravne intervencije temeljem odluka Vlade i zakonskih izmjena nego i na usklađivanje mirovina koje se primjenjuje automatizmom 1. siječnja i 1. srpnja svake kalendarske godine temeljem podataka o stopi promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i stopi promjene prosječne bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Od 2016. do danas, prosječna mirovina porasla je za preko 40 posto, a već u rujnu bit će vidljivi učinci dodatnog povećanja uslijed srpanjskog usklađivanja mirovina, koje će, prema svemu sudeći, iznositi preko 8 posto. Time će, bez sumnje, u mandatu ove i prošle HDZ-ove Vlade mirovine kumulativno porasti za preko 50 posto. Učinci inflacije manifestiraju se i u okviru ostalih kategorija proračunskih rashoda – od povećanja materijalnih rashoda, do povećanja rashoda za kamate i kapitalnih rashoda. Sa svim onim povećanjima cijena s kojima je suočen privatni sektor, u puno većoj mjeri je, zbog svoje veličine, suočen i javni sektor. Dakle, uslijed inflacije proračunski prihodi jednim dijelom rastu, ali rastu i rashodi, i to s više osnova, pa je teza o nekakvoj lagodnoj proračunskoj poziciji zbog inflacije potpuno promašena.

Što točno očekujete od već donesenog ‘poreza na ekstraprofite‘, koji u osnovi ne selekcionira kompanije prema tome jesu li dosita profitirali zbog specifičnih uvjeta poslovanja, nego temeljem visine prihoda i brzine rasta?

Cijelo vrijeme ističemo da se ne radi o porezu na ekstraprofit, već o dodatnom porezu na dobit. Između navedenih pojmova postoji bitna razlika. Dodatnim porezom na dobit obuhvatili smo društva s najjačom gospodarskom snagom koja su u tim ekstremnim uvjetima uspjela ostvariti dobit koja je za 20 posto veća od prosjeka prethodnih godina i samo razlika ostvarene dobiti veća od 20 posto bila je predmet oporezivanja dodatnim porezom na dobit. Na dan 16. kolovoza 2023. u državni proračun je uplaćeno 231 milijuna eura prihoda s osnove dodatnog poreza na dobit. Jasno smo naglasili i prilikom donošenja Zakona kako će se prikupljena sredstva od poreza koristiti isključivo za pomoć najugroženijim skupinama građana, poput umirovljenika, primatelja dječjeg doplatka ili minimalne zajamčene naknade. Takva odredba je unijeta i u Zakon, a prikupljena sredstva su za propisane namjene korištena već u svibnju ove godine, dok će se preostali iznos prikupljen ovim porezom distribuirati najugroženijima tijekom jeseni.

Imate li procjenu ukupnog troška fiskalnih intervencija zbog energetskih problema u prošloj i ovoj godini? Koliko nas košta osiguravanje energetske stabilnosti po stavkama?

Ukupni fiskalni trošak mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka koje smo donosili tijekom 2022. i 2023. godine prikazali smo u Programu stabilnosti krajem travnja ove godine, a iznosi nešto više od 2,2 milijarde eura. Od toga iznosa, 352 milijuna eura odnosi se na mjere s prihodne strane proračuna (porezna rasterećenja, tj. propušteni porezni prihod), dok se nešto manje od 2 milijarde eura odnosi na mjere s rashodne strane proračuna (uglavnom dohodovne i cjenovne subvencije). Osim izravnih dohodovnih potpora najugroženijim skupinama društva, više od polovice troška rashodnih mjera odnosi se na ograničavanje cijena električne energije i drugih energenata za kućanstva, javni sektor i poduzetništvo.

Niste dugo ministar financija, a već ste povukli nekoliko neortodoksnih poteza, kao što su izmjene u sustavu oporezivanja plaća. Spremate li nove iskorake?

U proteklih godinu dana otkako sam preuzeo dužnost ministra financija napravili smo niz pozitivnih iskoraka. Politička stabilnost i kontinuirana predanost Vlade reformskim procesima i snažnijoj integraciji Republike Hrvatske u Europsku uniju rezultirala je ulaskom u europodručje i Europski stabilizacijski mehanizam početkom godine, čime smo otvorili novo poglavlje u povijesti hrvatskih javnih financija. O koristima ovih strateških ostvarenja za Hrvatsku izlišno je ovdje podsjećati. Kada je riječ o inicijativama u poreznom sustavu, pred nama je drugo čitanje paketa poreznih zakona. Bit će izmijenjeno devet poreznih zakona, a ključni ciljevi ovog paketa su povećanje najnižih plaća, očuvanje gospodarskog rasta i osnaživanje fiskalne autonomije općina i gradova. No, porezni paket donosi i druge promjene. Istaknuo bih, s obzirom na to da smo u jeku turističke sezone, problematiku napojnica. Sve veći broj poduzetnika u gospodarstvu koji se bave uslužnim djelatnostima ovisi o dobroj usluzi zaposlenika koji kao nagradu od korisnika usluga dobivaju napojnice. Na osnovu njihovih dugogodišnjih zahtjeva, kao i zbog sve učestalijeg kartičnog plaćanja usluga bilo je potrebno urediti pojam napojnica u sustavu fiskalizacije, a utvrdili smo i njihov povlašteni porezni tretman. Time ćemo pridonijeti zadržavanju radne snage u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima, ali i povećavanju atraktivnosti zapošljavanja u tim djelatnostima kao i u svim drugim sektorima u kojima postoji kultura davanja napojnica.

Uz izmjene poreznih propisa, radimo i na dovršetku portala za praćenje konkurentnosti hrvatskog poreznog sustava, čija je svrha prikazati usporednu sliku poreznih sustava Republike Hrvatske i drugih država članica Europske unije u području poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit i poreza na dohodak. Deset godina nakon uspješne fiskalizacije u gotovinskom prometu, započeli smo i rad na projektu "Fiskalizacija 2.0." s ciljem uspostave preduvjeta za fiskalizaciju svih računa (i B2B i B2G) uvođenjem obvezne primjene eRačuna u poslovanje poduzetnika. Ova promjena značajno će pojednostaviti izvještavanje prema Poreznoj upravi u stvarnom vremenu, omogućiti veću transparentnost i olakšati administrativne procese te modernizirati način poslovanja svih poduzetnika u Hrvatskoj. U pripremi je i uspostava jedinstvenog Registra stanovništva, obitelji i kućanstva kojem je cilj pojednostaviti i administrativno rasteretiti postupke ostvarivanja prava i ispunjavanja obveza građana pred javnopravnim tijelima, a javnopravnim tijelima omogućiti praćenje makroekonomskih i demografskih pokazatelja u realnom vremenu, omogućiti planiranje financijskih paketa dodjele socijalnih prava i pomoći te u konačnici stvoriti preduvjete za praćenje i uspostavu digitalnog popisa stanovništva.

Konzistentno s našim nastojanjima da u ovim teškim vremenima posebno zaštitimo one najugroženije među nama, izradili smo i paket od tri zakonska prijedloga kojim se uređuje rad agencija za otkup i naplatu potraživanja, ali i kojim se uvodi obveza nuđenja mjera za olakšavanje otplate kredita svim potrošačima koji imaju poteškoće u plaćanju. Riječ je o sveobuhvatnom zakonodavnom okviru koji, između ostaloga, sadržava mjere za bolju zaštitu dužnika i to ne samo nakon kupoprodaje potraživanja, već i prije same kupoprodaje, ali i uvodi obvezu licenciranja servisera neprihodonosnih kredita te detaljno uređuje nadzor nad radom subjekata koji se bave djelatnošću kupoprodaje i servisiranja potraživanja. Konačno, pripremamo i novi zakonodavni okvir za trgovačka društva u državnom vlasništvu kojem je cilj unaprjeđenje korporativnog upravljanja, aktivnija uloga države kao vlasnika kroz postavljanje i praćenje ostvarenja financijskih i nefinancijskih ciljeva te donošenje vlasničke politike. Usporedno s time, aktivno radimo na pripremi prvog Strateškog okvira za razvoj tržišta kapitala u kojem namjeravamo adresirati ulogu velikih institucionalnih investitora na tržištu kapitala te predložiti mjere s ciljem poticanja tržišnog prometa i ukupne likvidnosti hrvatskog tržišta kapitala, razvoja postojeće tržišne infrastrukture i njezine održivosti kao i poticanje burzovnih inicijativa.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 09:02