Minimalac stoji gotovo 10 milijardi kn! Za trećinu zaposlenih Hrvata zahtjevi već poslani

Hrvatski zavod za zapošljavanje do 12 sati u ponedjeljak zaprimio je ukupno 86.764 zahtjeva za 506 tisuća radnika, a do utorka će im biti isplaćeno oko 600 milijuna kuna. Kada bi se ostalo na tom broju radnika, ukupno bi država za subvencioniranje bruto plaća u iznosu od 5460 kuna izdvojila 8,3 milijarde kuna, a Vlada je planom predvidjela 8,5 milijardi kuna.

No, ako mjera obuhvati 600 tisuća zaposlenih, a zahtjevi se mogu slati do 7. travnja u 23.59 sati, ukupni iznos bi bio na razini od 9,9 milijardi kuna.

Upravno vijeće

Nadalje, Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje je na sjednici u ponedjeljak donijelo odluku o izmjenama kriterija za korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenima koronavirusom, uvažavajući tako prijedloge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i Hrvatske udruge poslodavaca. Najznačajnija promjena odnosi se na omogućavanje poslodavcima koji su tijekom ožujka (od 1. ožujka do 1. travnja 2020..) otpustili radnike, korištenje ove mjere isključivo za radnike kojima je zadnji radni odnos završio kod istog poslodavca, uz uvjet da ih je poslodavac ponovno prijavio u radni odnos.

Poslodavac tako, ističu i HZZ-u, može ostvariti pravo na potporu za ožujak ako je ponovno prijavio radnika u radni odnos i predao za njega Zahtjev za dodjelu potpore zaključno do 7. travnja 2020., a da radnik nije ostvario pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti. Za radnike koji su u ožujku bili prijavljeni u evidenciju nezaposlenih i ostvarili su pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti poslodavac ostvaruje pravo na potporu za travanj i svibanj ako ostanu zaposleni kod toga poslodavca. Navedeno se, međutim, ne odnosi na radnike kojima je radni odnos prestao zbog prestanka ugovora o radu na određeno vrijeme ili zbog odlaska u mirovinu.

Uz to, izmjenama je omogućeno ostvarivanje potpore za radnike zaposlene do 19. ožujka 2020., kao i za radnike zaposlene u podružnicama predstavništava stranih tvrtki u RH. Zavod će temeljem podataka od Porezne uprave izvršiti isplatu doprinosa u drugi mirovinski stup razmjerno visini dodijeljene potpore (koja iznosi 4000 kuna neto), i to iznos od 203,12 kuna za ožujak po radniku i iznos od 250 kuna za travanj i svibanj po radniku.

Dokazi

Korištenje ovih mjera omogućeno je i tvrtkama u likvidaciji ako imaju zaposlenih i podmiruju svoje obveze.

Radi pojašnjenja je utvrđeno i kako suvlasnici s više od 25 posto udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi ne ulaze u ovu mjeru, a utvrđeno je i da u ciljanu skupinu radnika ulaze i radnici zaposleni u podružnicama predstavništava stranih tvrtki u Republici Hrvatskoj. Da bi koristio ove mjere, poslodavac će morati HZZ-u dostaviti dokaze o isplaćenoj plaći za prethodni mjesec, najkasnije do 5. u tekućem mjesecu u kojem dospijeva isplata iznosa potpore, izuzev za prvu isplatu potpore. Isto se ne odnosi na obrtnike koji nisu u zakonskoj obvezi isplate plaće, jer će oni dostaviti izjavu da su sredstva utrošena sukladno namjeni potpore.

Pod dokazom o isplaćenoj plaći smatrat će se financijski dokument iz kojeg je razvidno da je izvršena obveza isplate plaće (Izvod s poslovnog računa).

Zahtjevi

Iz HZZ-a poručuju i da će za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene zaključno sa 7. travnja 2020. odobravati isplate troškova plaća za ožujak, travanj i svibanj 2020., za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene u razdoblju od 8. travnja do 7. svibnja 2020. godine odobravat će se isplate troškova plaće za travanj i svibanj 2020., dok će se za zahtjeve za dodjelu potpore zaprimljene u razdoblju od 8. svibnja do 7. lipnja 2020. odobravati isplata troškova plaće za svibanj.

Ova mjera se, zaključuju, može odobriti poslodavcima koji su imali pad broja zaposlenih od 1. do 20. ožujka 2020., s tim da poduzetnik gubi pravo na potporu ako je od 20. ožujka 2020. g. do trenutka isplate potpore imao pad zaposlenosti veći: od 40 posto kod poslodavaca koji zapošljavaju do 10 radnika, veći od 20 posto za mala poduzeća, veći od 15 posto za srednja poduzeća, te veći od 10 posto za velika poduzeća. U te kriterije ne ulazi istek ugovora o radu na određeno vrijeme, odlazak radnika u mirovinu i otkaz skrivljenim ponašanjem radnika.