Njemački Mercedes-Benz povlači najradikalniji strateški potez u više od tri desetljeća: uprava upravo vrlo jasno i glasno napušta isključivi koncept "luksuzne strategije" te priprema ulazne modele koji bi mogli biti jeftiniji za četveroznamenkaste iznose; spekulira se o spuštanju cijene najjeftinijih Mercedesa 20-30 posto u odnosu na dosadašnje početne cijene. U trenutku kad je električni CLA model Mercedesa postavio novi plafon za mnoge smiješno visoke cijene premium tržišta, Mercedes priprema šok za konkurenciju i ugodno iznenađenje potrošačima; povratak u segment koji je nekoć bio temeljna zona njegovog rasta, ali iz kojeg se godinama svjesno povlačio jer se na premium modelima lakše dolazilo do superprofita. Riječ "luksuz", nekad mantra izvršnog direktora Ole Källeniusa, doslovno je izbrisana iz strateških dokumenata te je zamjenjuje fleksibilnija, tržišno racionalna orijentacija koja otvara vrata milijunima kupaca; onih koje je Mercedes posljednjih godina gubio. Od Mercedesa, naravno, ne treba očekivati da će na tržište izbaciti nešto poput Dacije koja će na haubi imati slavni krug s tri kraka, nego neku vrstu cjenovno prihvatljivijeg vozila jer su svi njihovi modeli, objektivno, potrošačima sve više služili za maštarenje o tome što bi možda, jednog lijepog dana, mogli kupiti – ako dobiju na lutriji.
O namjeri Mercedesa da redefinira svoju tržišnu politiku njemačku javnost informirao je cijeli spektar njemačkih medija. Bild, Handelsblatt, WirtschaftsWoche… objavili su da se Mercedes okreće kupcima koji žele "pravi Mercedes", ali ne u cjenovnim sferama rezerviranima za više klase, tj. SUV-ove koji često koštaju 60, 70 ili 100.000 eura; riječju, bogatstvo. Specijalizirana izdanja koja prate automobilske tehnologije potvrđuju isto: izbacivanje riječi "luxus" iz službene strategije nije pogrešna interpretacija Mercedesovih namjera, nego odlučna namjera uprave da transformira imidž možda najcjenjenijeg europskog auto-branda. Unutar kompanije više se ne govori o tome da Mercedes mora biti "isključivo luksuzan", nego "najpoželjniji u svakom segmentu u kojem se natječe".
Ovakav zaokret odmah nameće pitanje koje izaziva pozornost i običnih kupaca i stručnjaka: ulazi li Mercedes na teritorij VW-a te je li ovo početak otvorenog tržišnog obračuna u segmentu koji je Volkswagen desetljećima smatrao svojim dvorištem? Gledamo li početak ‘bratoubilačkog rata‘ njemačke autoindustrije jer ih je stisnula kineska konkurencija i brutalna domaća regulativa? Kada se jedan premium brend odluči spuštati u cjenovni razred između trideset i četrdeset tisuća eura, postavlja se i još jedno, jednako važno pitanje: otvara li Mercedes dugo zaključana vrata prema zdravijoj tržišnoj dinamici u europskoj autoindustriji, koja se posljednjih godina češće bavila političkim pritiskom na Bruxelles nego stvaranjem boljih proizvoda?
Razlozi za ovu promjenu sigurno leže u neumoljivim brojkama. Mercedesova financijska slika posljednje dvije godine pokazuje trend koji se ne može ignorirati. U 2024. prihod kompanije pao je s 152,4 milijarde eura na oko 146 milijardi. Operativna dobit srušila se s gotovo 20 na otprilike 13,6 milijardi eura, što je pad veći od 30-ak posto. U prvom polugodištu 2025. dobit se urušila za više od 55 posto, a prihodi su pali oko 9 posto. Treći kvartal donio je novi hladan tuš: operativna dobit pala je gotovo 70 posto, što je posebno snažno odjeknulo na tržištu jer Mercedes tradicionalno bilježi snažne rezultate u drugoj polovici godine. Isporuke u Kini pale su oko 27 posto, dok su u Sjedinjenim Državama pale oko 17 posto, što je znak strukturalnog problema u glavnim tržištima. Prodaja električnih vozila u 2024. pala je 23 posto. Premda se u 2025. bilježi blagi oporavak zahvaljujući električnoj CLA, ne može se sakriti činjenica da kupci nisu spremni plaćati 50 do 60 tisuća eura za osnovne EV modele.
Mercedes uvodi modularnu proizvodnu platformu MMA, koja omogućuje radikalno smanjenje troškova proizvodnje. MMA platforma (Mercedes-Modular-Architecture) je, naime, nova, potpuno modularna tehnička arhitektura koju Mercedes razvija kao temelj za sljedeću generaciju svojih manjih i srednjih modela. Ona je ta koja je ključna za Mercedesov zaokret prema pristupačnijim automobilima jer omogućuje drastično smanjenje troškova razvoja i proizvodnje.
Ta arhitektura prilagođena je istovremenoj proizvodnji električnih, plug-in i benzinsko-hibridnih modela, što značajno smanjuje troškove razvoja i omogućuje brži ulazak u različite tržišne niše. Iako električna CLA ostaje pripadnik gornjeg razreda ponude, ključni element nove strategije je potpuno novi ulazni model, čiji cjenovni položaj predstavlja najjasniju potvrdu promjene filozofije. Benzinske i hibridne verzije trebale bi se, spekulira se maglovito, prodavati između 29 i 34 tisuće eura, plug-in hibridi od 36 do 42 tisuće, a početna električna verzija oko 39 do 45 tisuća eura. U praksi to znači da se Mercedes vraća u segment u kojem je donedavno bilo nemoguće kupiti automobil s trokrakom zvijezdom za manje od 40.000 eura. Nova ponuda predstavlja smanjenje cijena u rangu od 20 do 30 posto, ali isto tako postavlja pitanje jesu li novi ulazni pragovi cijena, ako će uopće biti tako ‘niski‘, zapravo za većinu i dalje biti nedostižni.
Takav cjenovni raspon otvara novu i politički osjetljivu tržišnu situaciju u Njemačkoj. Volkswagen, koji je desetljećima uspješno branio masovni europski srednji segment, danas se suočava s vlastitim problemima: Golf je postao preskup za svoju klasu, dok ID.3 nikada nije postao tehnološki heroj kakvim ga je uprava zamišljala. Softver ostaje Volkswagenov kronični problem i ozbiljno narušava reputaciju. U trenutku kada VW doživljava najtežu fazu u zadnjih dvadeset godina, Mercedes se spušta upravo u segment gdje bi trebao biti najranjiviji konkurent. Mercedesov ulazak u taj cjenovni razred predstavlja prijetnju koja je dosad bila nezamisliva: ako kupac može izabrati automobil s prepoznatljivom Mercedesovom kvalitetom za nekoliko tisuća eura više od Golfa, pitanje je koliko će dugo Golf moći zadržati privlačnost kakvu je imao u proteklim desetljećima. Audi se također nalazi u osjetljivom položaju. Modeli A3 i Q2 već sada teško brane svoj teritorij, posebno s obzirom na to da Mercedesov novi ulazni model dolazi s modernijom platformom i boljom energetskom učinkovitošću. BMW je zasad u nešto stabilnijem položaju jer ima snažne modele u nižoj premium klasi, ali ni München ne može ignorirati cijene koje uvodi Mercedes. Hoće li patiti i oni još slabiji, ili će se Mercedesov potez pokazati kao skupi eksperiment "pojeftinjenja" s i dalje previsokim cijenama?
Ovaj potez ima još šire implikacije za europsku autoindustriju. Dok su se posljednjih godina proizvođači žestoko žalili na kinesku konkurenciju, tražili carine i štitili svoje tržišne pozicije političkim pritiskom, Mercedes sada pokazuje da je moguće dati odgovor koji je tržišni, a ne protekcionistički. Smanjenje cijena, modernizacija proizvodnje, unificirana softverska arhitektura i agresivnije pozicioniranje na tržištu pokazuju da Europa još uvijek ima industrijske divove koji su spremni inovirati, riskirati i natjecati se. Povratak u segment trideset tisuća eura možda je najvažniji signal da se europska automobilistička industrija, nakon niza godina ošamućenosti, počinje ponovno ponašati kao konkurentni sustav, a ne kao klaster tvrtki ovisnih o političkoj zaštiti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....