Bruto međunarodne pričuve Hrvatske narodne banke (HNB) krajem srpnja iznosile su 18,1 milijardu eura, pa je to bio drugi uzastopni mjesec njihova rasta nakon prethodna četiri u kojima su padale pod utjecajem zatvaranja gospodarstva uslijed epidemije Covida 19.
Najsvježiji podaci središnje banke za 31. srpnja, pokazuju iznos međunarodnih pričuva od 18,1 milijarde eura u usporedbi sa 17,3 milijarde eura na kraju lipnja, što je 10 posto više nego na kraju svibnja i 6,7 posto manje u odnosu na kraj 2019. godine.
Time je nakon četiri mjeseca pada, u lipnju ostvarena pozitivna stopa kretanja međunarodnih pričuva, a nastavljena je i u srpnju.
Pad pričuva tijekom ožujka, travnja i svibnja izravna je posljedica pandemije Covida 19 i popratnog gotovo potpunog zatvaranja ekonomske aktivnosti i deprecijacije domaće valute, kažu analitičari Raiffeisen banke, podsjećajući da je HNB na to odgovorio intervencijama na deviznom tržištu radi očuvanja stabilnosti tečaja kune prema euru.
Prema navodima HNB-a, smanjenje pričuva tijekom svibnja bilo je rezultat prodaja deviza bankama izvan aukcije i manje razine ugovorenih repo poslova.
RBA-ovi analitičari smatraju da će nedavni ulazak Hrvatske u Europski tečajni mehanizam II zasigurno dodatno pozitivno utjecati na stabilnost tečaja, pri čemu dosljednost središnje banke u politici zadržavanja stabilnog tečaja ostaje neupitna.
"Stoga u slučaju pritisaka na slabljenje domaće valute možemo očekivati daljnje aktivnosti na deviznom tržištu kroz prodaju deviza", kažu u RBA-u.
Smatraju i da će pričuve biti dostatne za uspješno provođenje financiranja eventualnih neravnoteža u bilanci plaćanja te provođenje stabilne monetarne politike odnosno održavanje stabilnosti tečaja.
Prema HNB-ovim projekcijama otplate bruto inozemnog duga u potpunosti pokrivaju trenutne obveze prema inozemnim vjerovnicima koje dospijevaju do kraja ove godine.