Uz ‘građevinu‘ i trgovinu, prerađivačka industrija podnijela je najveći teret u krizi likvidnosti i predstečajnim nagodbama koji su uslijedili nakon svjetske financijske i gospodarske krize 2009.. Prema podacima Financijske agencije ukupno je 1275 tvrtki s oko 22 tisuće zaposlenih iz tekstilne, obućarske, prehrambene, kemijske i industrije građevinskog materijala zatražilo predstečaj 2012. i kasnije, prijavivši ukupni dug od 2,2 milijarde eura.
Iako su imena industrijskih brendova poput ‘Varteksa‘, ‘Borova‘, ‘Imunološkog zavoda‘, ‘Kamen Sirača‘, slatinskog ‘Agroduhana‘, zagrebačkog ‘DTR‘-a ili bjelovarskog ‘Elektrometala‘, koji su prošli predstečajeve, zacijelo najzvučnija, slučaj tvornice obuće ‘Inkop‘ iz Poznanovaca u Hrvatskom Zagorju, koja je prošla i predstečaj i stečaj, simptomatičan je iz više razloga. Naime, riječ je o tvrtki s tzv.namjenskom proizvodnjom za Ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo obrane i ponudom zaštitne obuće za javna poduzeća. Unatoč stabilnim poslovima i prihodima iz javne nabave, ni ‘Inkop‘ nije zaobišao val predstečajeva u obućarskoj industriji nakon 2012. koji se najčešće dovodi u vezi s padom narudžbi na domaćem i inozemnom tržištu i svjetskom recesijom.
- Točno je da u vrijeme kada Inkop traži predstečaj situacija u domaćoj industriji obuće i kože bila krizna, ali neke tvrtke nisu bile u poteškoćama, pa se postavlja pitanje zašto su jedni bili u problemima a drugi nisu? Mislim da je tu ipak bilo do menadžmenta, a ne do okolnosti – kaže regionalni povjerenik Sindikata obuće, kože i tekstila Savo Šmitran koji je u Odboru vjerovnika ‘Inkop obuće‘ bio predstavnik radnika.
Dva kolosijeka
Restrukturiranje Inkopa, započeto nakon što je tvrtka temeljem duga od 2,5 milijuna eura i godišnjeg minusa od oko pola milijuna eura, zatražila predstečaj u jesen 2016., išlo je na dva kolosijeka. Dok je u Inkopu trajao predstečaj, tvrtka u njegovu sastavu i nositelj proizvodnje, Inkop obuća s oko 200 zaposlenih, odmah je ušla u stečaj.
- Ne mogu ući u srž problema koji su doveli do predstečaja i stečaja u tvrtki, ali očigledno je da poslovi u javnoj nabavi za MUP i MORH koji su na neki način bili osnova poslovanja, nisu bili dovoljni za stabilno poslovanje i razvitak. Kada je riječ o predstečajnim nagodbama, one su kao model pretežito u interesu države i banaka, a na štetu malih dobavljača – ocjenjuje Šmitran. Pod državom naš sugovornik, kako nam je pojasnio, ne misli samo na Poreznu upravu već i na fondove u vlasništvu države, razne agencije i druga tijela koja su imala potraživanja prema tvrtkama u poteškoćama.
- Država je kroz predstečajne nagodbe došle u priliku oprostiti dio duga, a dio naplatiti makar i kroz dulje vremensko razdoblje. Slično je i sa bankama, dok je s malim dobavljačima sve suprotno. Naime, mali dobavljači tvrtki u predstečajevima u pravilu su bili preglasani u tim nagodbama, ostali su bez glavnine svojih potraživanja, pa su i sami upali u financijske probleme – upozorava Šmitran.
Sačuvana tradicija
Preustroj Inkopa dovršen je 2022. tako što je proizvodnja nastavljena u novoj tvrtki Inkop International. Tako je 100 godina duga tradicija proizvodnje obuće u Poznanovcu nastavljena.
- Mislim da se primjer Inkopa može tek uvjetno uzeti kao primjer tvrtke koja je na kraju uspješno isplivala iz predstečajnih i stečajnih postupaka. Naime, u Inkopu kao dioničkom društvu i tvrtkama u njegovu sastavu, prije svega Inkop obući, radilo je prije podnošenja zahtjeva za predstečaj više od 200 radnika, a danas ih je u tvrtki Inkop International, koja je jedina preostala, zaposleno njih sedamdesetak – ocjenjuje Šmitran. Potvrđuje kako je jedan od paradoksa financijskih kriza koje su prolazile tvrtke u prerađivačkoj industriji, posebno u industriji obuće, kože i tekstila, što su plaće radnika u tim djelatnosti daleko manje nego u drugim sektorima, a samim tim i troškovi rada manji za poslodavca.
- I danas vam je prosječna plaća u industriji obuće minimalac plus 100 do 150 eura na to – kaže naš sugovornik.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u svibnju ove godine najniža prosječna neto plaća, ne samo u industriji nego u svim djelatnostima, isplaćivana je u industriji kože i obuće u iznosu od 977 eura. To je za čak 474 eura manji iznos od prosječne svibanjske neto plaće isplaćene u Hrvatskoj.
Komentari
0