Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala trebao bi biti predstavljen do kraja ove godine, a prema riječima ministra financija Marka Primorca, on će donijeti iskorake "na strani ponude i potražnje". Među tim iskoracima trebalo bi biti i regionalno integriranje tržišta kapitala, o čemu se već dulje razgovara sa slovenskim kolegama, a podrazumijevalo bi stvaranje zajedničkog burzovnog indeksa i bolje pozicioniranje na karti međunarodnih ulagača.
Objašnjavajući potrebe takvog projekta, Primorac je rekao da je naše tržište kapitala klasificirano kao "frontier market", što znači da je premalo, rizično ili slabo likvidno.
Da bi doseglo višu stepenicu i postalo "emerging market" ili tržište u nastajanju, potrebno je ispuniti nekoliko objektivnih kriterija koji uključuju tržišnu kapitalizaciju, udjel slobodnih dionica dostupnih javnosti za trgovanje i određeni volumen na tržištu. "Ako Hrvatska i Slovenija budu nastupale same za sebe, jako dugo neće postići te razine koje su potrebne za reklasifikaciju da postanu tržišta u nastajanju", istaknuo je Primorac.
Osim sa slovenskim kolegama, dodao je, o ideji regionalne integracije razgovara se i s nekoliko drugih država članica EU. Kada bi se ona realizirala, mogli bi nastupiti kao integrirano tržište, kao što je to pošlo za rukom baltičkim državama koje imaju jedinstveni burzovni indeks i prepoznate su kao značajnije tržište po svojim volumenima. Puno je ozbiljnije i veliki globalni institucionalni igrači gledaju ga drugačije, pojavljuje se na njihovoj investicijskoj karti, "a to je nešto što mi trebamo i razmatramo". Kada sve pojedinosti iz strateškog okvira razvoja tržišta kapitala budu definirane, naglasio je Primorac, bit će predstavljene javnosti.
Da ministri financija moraju poduprijeti razvoj tržišta kapitala, smatra i slovenski ministar financija Klemen Boštjančič, pogotovo zato što to nije tako atraktivna tema kao neke druge. Pohvalio je suradnju s hrvatskim kolegom, ističući da imaju puno zajedničkih projekata i redovito se sastaju svaki mjesec, a konkretne rezultate očekuje za godinu dana. Izdvojio je neke sličnosti dviju država, kao što su visoka sklonost ulaganju u kripto valute i držanju depozita u bankama.
"Na neki način smo države ekstrema: na jednoj strani smo vrlo skloni rizicima kao što je ulaganje u kripto valute, iza čega nema nikakve regulative i puno je prevara, a na drugoj strani imamo visoke postotke udjela depozita koje građani drže u bankama", rekao je Boštjančič, napominjući da je stoga vrlo važno financijsko opismenjavanje. Nije problem u tome što ljudi drže rizične instrumente, smatra slovenski ministar financija, ali trebaju znati da su oni rizični i ulagati onaj dio svoje imovine koji si mogu priuštiti.
Kada je riječ o baltičkom tržištu kapitala koje ministar Primorac navodi kao uzor, u kolovozu prošle godine, u suradnji s EBRD-om, nastao je MSCI Baltic Index koji najprije objedinjuje tržišta Estonije i Litve, a potom bi trebao uključiti i Latviju. Riječ je o inicijativi za uspostavu snažnog panbaltičkog tržišta kapitala koja je dio Memoranduma o razumijevanju triju zemalja iz 2017. godine. Iza samog projekta je "pet godina konstruktivnog dijaloga s globalnim institucionalnim ulagačima", a očekuje se da će ojačati profil regije za međunarodne ulagače i pružiti osnovu za dublja prekogranična tržišta kapitala diljem Europe.
Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke, nije veliki optimist kada je u pitanju zajedničko tržište kapitala u Europskoj uniji, ali je pozitivan kada je u pitanju povezivanje hrvatskog i slovenskog tržišta. "Čovjek sam koji se zalaže za integracije", rekao je Brodnjak koji smatra da je pred projektom puno izazova, kao što su značajne razlike u oporezivanju kapitala u dvjema državama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....