PRVI ČOVJEK HPB-a

Marko Badurina: Otkad smo podigli kamate na štednju sklopili smo 16.000 ugovora u iznosu od preko 600 milijuna eura

HPB je najveći igrač na hrvatskom bankarskom tržištu koji je u vlasništvu države

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske postanske banke (HPB)

 Darko Tomas/Cropix

Marko Badurina je kao predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke prošao nekoliko krupnih izazova, a sada se kao najveći igrač na hrvatskom bankarskom tržištu koji je u vlasništvu države nalazi u vrlo specifičnoj poziciji: istodobno se bori za što bolji rezultat i rast u blago rečeno dinamičnim poslovnim okolnostima gdje su neizvjesnost i nepredvidljivost najčešći ‘zajednički nazivnici‘.

Pod Badurininim vodstvom HPB se pokazala kao banka koja je štedišama spremna ponuditi najatraktivnije uvjete štednje. Broj novih štednih ugovora koje su potpisali, kao i rast depozita od 600 milijuna eura, otkrili su da su dobro pogodili bilo već poprilično očajnih štediša, kojima je inflacija u zadnje 2 godine izjela zamalo pa četvrtinu realne vrijednosti depozita. Badurinin cilj je, kaže, samo jednim proizvodom privući novih milijardu eura štednje u HPB.

U zadnje vrijeme gledamo značajni rast cijene zaduživanja zbog toga što je značajni udio investitora prihvatio tezu da će kamatne stope ostati povišene duže vremena bez obzira na to što je inflacija značajno usporila. U Sjedinjenim državama tako su prinosi na 10-godišnju obveznicu već probili simboliku granicu od 5 posto. Gledajući taj relativno svježi trend što vam se čini kako će on utjecati ove i sljedeće godine na troškove zaduživanja građana i kompanija u RH?

Da bi došlo do značajnijeg rasta troškova zaduživanja građana i kompanija u RH procjenjujemo da bi bio potreban nastavak zaoštravanja monetarne politike ECB, odnosno rast referentnih kamatnjaka ili masivni odljev novca iz Hrvatske. Niti jedan od ta dva scenarija ne čini se vjerojatnim u ovom trenutku. Također, ulazak u europsku monetarnu uniju je kroz smanjenje premije valutnog rizika djelovao na ublažavanje troška zaduživanja svih sektora.

Potrebno je sačekati potvrdu je li recentni skok prinosa na američku 10-godišnju obveznicu trend ili kratkotrajna reakcija tržišta na recentne „hawkish“ komentare FED-a ili objavu nešto jačeg rasta BDP-a u trećem kvartalu od konsenzusa procjena. Neovisno o tome, ne očekujemo da će u Hrvatskoj doći do značajnijeg porasta troškova zaduživanja u odnosu na trenutnu razinu, jer uz trenutne trendove u kretanju bilance plaćanja teško da može doći do kreditnog istiskivanja privatnog sektora.

Naime, od ulaska u EU 2013. godine, Hrvatska bilježi uglavnom pozitivan saldo tekućeg računa bilance plaćanja, uz suficite i na kapitalnom i financijskom računu. Od situacije nelikvidnosti u 2000.-ima gdje je kreditiranje ovisilo o priljevima novog kapitala i zaduživanju kod matica, danas smo u situaciji gdje se u našu ekonomiju, odnosno na račune naših građana i kompanija svake godine slijeva dodatnih nekoliko milijardi eura koji ujedno povećavaju već postojeće viškove likvidnosti u bankarskom sektoru.

Hoće li i HPB ove godine imati najvišu dobit u povijesti? Zadnji podaci Zagrebačke banke su, primjerice, impresivni.

Naši konzistentno dobri rezultati prepoznati su i na tržištu kapitala, pa se tako tržišna kapitalizacija Banke tijekom mog prvog mandata utrostručila, pri čemu je kretanje HPB dionice nadmašilo sve relevantne benchmark indekse, a i konkurenciju.

U prva tri kvartala 2023. smo uistinu ostvarili poboljšanja po svim osnovama, a u prvoj polovici godine za koju su dostupni podaci o benchmarku, bilježimo najbolji povrat na kapital među velikim bankama u Hrvatskoj. Međutim, ova godina za HPB nije iznimka, nego dio dugoročnijeg trenda kojeg karakteriziraju konzistentni i kontinuirani financijski i nefinancijski uspjesi, što razdoblje protekle četiri godine čini najuspješnijim u povijesti Banke. HPB je u tom periodu bila postotno najbrže rastuća banka u Hrvatskoj i organski i kombinirano, odnosno gledajući u odnosu na 30. 6. 2019. udvostručili smo imovinu bez prekomjernog preuzimanja rizika, zbog čega je danas HPB izvrsno kapitalizirana i snažna banka.

HPB je kao banka u državnom vlasništvu najviše podignula kamate na štednju. Kakvi su rezultati vaše odluke da ponudite prinos na štednju malo viši od 3 posto; je li se značajno povećao ukupni iznos štednje u HPB te jeste li zabilježili značajni broj novih klijenata jer ste ponudili nešto povoljnije uvjete?

Struktura našeg vlasništva nije imala presudan utjecaj na odluku o uvođenju SUPER ŠTEDNJE. Odluka je bila prvenstveno poslovna i donesena je u optimalnom trenutku za Banku uzevši u obzir naš tržišni položaj i strategiju rasta zbog koje kontinuirano tražimo prilike za akviziciju novih klijenata. A u skladu s našom misijom stvaranja uvjeta za bolji život u Hrvatskoj, naravno da je značajan aspekt odluke bio i uzimanje u obzir trenutnih ekonomskih okolnosti u hrvatskom gospodarstvu kako bi dali svoj doprinos Vladinoj borbi protiv inflacije. Također, u naše ambicije rasta se uklapa proizvod koji onim deponentima koji će razmatrati upis trezorskih zapisa daje razlog da likvidnost zadrže kod nas.

SUPER ŠTEDNJA se u svojih prvih mjesec dana pokazala kao apsolutni hit na tržištu. Tako je u prvom mjesecu od uvođenja sklopljeno preko 16 tisuća novih ugovora SUPER ŠTEDNJE u HPB mreži u ukupnom iznosu preko 600 milijuna eura. Pritom podjednak interes bilježimo od naših klijenata, kao i od novih štediša koji dosad nisu sredstva držali u našoj banci. Ciljevi koje smo postavili prilikom uvođenja ovog proizvoda su nadmašeni po svim metrikama, zbog čega nam se trenutno iznos od jedne milijarde eura ne čini nedostižnim. Osim dodatnog utjecaja na tržišni udio HPB-a, moglo bi imati i nezanemariv utjecaj na inflaciju u Hrvatskoj s obzirom da se radi o iznosu koji predstavlja između 2 i 2,5% potrošnje kućanstava kao komponente BDP-a. Vjerujemo da je to ostvarivo, posebno zbog toga što se od kraja listopada SUPER ŠTEDNJA može ugovoriti i u mnogobrojnim poštanskim uredima diljem cijele Hrvatske, čime smo dodatno približili našu ponudu i priliku svim građanima – i u najudaljenijim i manjim mjestima – što vjerujemo da će pružiti dodatni poticaj rastu i privlačenju novih klijenata.

Donedavno su kamate na dugoročne stambene kredite u više hrvatskih banka bile na nižoj razini nego kamate europske središnje banke, što je vrlo neobično. Je li niska cijena stambenih kredita mogla utjecati na spekuliranje nekretninama odnosno na drastični rast cijena? Kakva je sada uopće potražnja za stambenim kreditima, cijene se u Zagrebu i Dalmaciji već doimaju ekstremnima…? Nejasno je koliki je broj građana koji su mogu priuštiti cijenu kvadrata iznad 2000 eura, a vidimo da elitne gradnje planu uz cijene od 6-7 tisuća.

Iako se može činiti kontraintuitivno da je cijena stambenog kredita niža od referentnog kamatnjaka ECB, za kredit poput stambenog – koji se odobrava na rok od 30 godina – bitna je očekivana prosječna cijena izvora sredstava u tom periodu. Trenutno okruženje visoke inflacije i povišenih referentnih kamatnjaka je, gledajući posljednjih nekoliko desetljeća, iznimka i razumno je očekivati da će se inflacija svesti u recentne povijesne okvire, odnosno ispod 2 posto (što je i izričiti mandat ECB). Stoga nije neobično da se stambeni krediti plasiraju po 3,25 ili 3,46 posto, koliko iznose prosječne kamate po HNB podacima za srpanj i kolovoz, jer su očekivanja da će prinos od tog kredita tijekom njegovog dugog životnog vijeka biti pozitivan.

Hrvatska je mala otvorena ekonomija i članica EU, s vrlo atraktivnom obalom i brojnim prirodnim ljepotama koja je pristupila svim ključnim europskim integracijama s čime je dobila na privlačnosti. Stoga su ključni faktori zbog kojih je došlo do eksplozivnog rasta cijena nekretnina – priljevi od turizma koji se plasiraju u nekretnine i inozemna potražnja za nekretninama na Jadranu, što se vidi iz bilance plaćanja, i u činjenici da su depoziti u posljednjih 10 godina, odnosno od ulaska Hrvatske u EU porasli za 21 milijardu eura, dok su krediti u istom razdoblju porasli za samo 6 milijardi eura. U skladu s tim, cijena stambenih kredita niti stambeni krediti sami po sebi nisu imali presudan utjecaj na špekuliranje nekretninama.

Jeste li primjećivali odlazak depozita kad je ministar financija lansirao narodnu obveznicu? Što očekujete kad Primorac počne prodavati trezorske zapise građanima? Vi trenutačno imate najbolje uvjete štednje za građane, ali se čini da ćete teško konkurirati visini prinosa kakav mogu ponuditi trezorski zapisi.

Bilo je određenih odljeva početkom godine radi upisa narodne obveznice u ožujku 2023., gdje je HPB aktivno sudjelovala kao suaranžer, ali imali smo potom vrlo snažno drugo i treće tromjesečje čime ne samo da su ti odljevi bili nadoknađeni, nego je HPB dosegnula novu rekordnu razinu depozita i imovine.

Ponuda trezorskih zapisa ili obveznica građanima odlična je inicijativa koja između ostalog povećava i financijsku pismenost građana u Hrvatskoj i razvija tržište nuđenjem raznih opcija investiranja. Iako to nisu proizvodi koji u potpunosti konkuriraju depozitima, ublažavanje očekivanog odljeva likvidnosti kakav smo zabilježili pri izdanju narodne obveznice svakako je jedan od važnijih razloga koji nas je naveo na ponudu SUPER ŠTEDNJE.

HPB je preuzeo Sberbanku nakon što se njezino poslovanje u RH urušilo zbog Putinove invazije na Ukrajinu. Dojam je bio da je krupni problem bankarskog sustava, jer se radilo o vrlo značajnoj banci, vrlo brzo i elegantno riješen, barem bez prevelike drame. No, integracija dvije financijske institucije uvijek je ozbiljan izazov. Kako je zapravo prošlo spajanje poslovanja HPB-a i Sbera? U kakvom je stanju bilo poslovanje Sbera koje ste nastavili voditi?

Preuzimanje i sanacija Sberbanke, provedeno je uistinu brzo i elegantno, niti jedan klijent nije izgubio svoja sredstva niti su porezni obveznici morali participirati u njenom spašavanju. Nakon objave vijesti da će HPB preuzeti Sberbanku njeno poslovanje je stabilizirano. Naravno, morali smo uložiti značajnu likvidnost da namirimo odljeve, a po uspješnom okončanju sanacije banka je dalje poslovala sasvim normalno i zdravo pod našim brendom Nova hrvatska banka. Njeno pripajanje bilježi pozitivne učinke i sinergije za HPB.

Međutim, u pravu ste kada navodite da je integracija ozbiljan izazov za koji je potrebno angažirati ozbiljne ljudske, financijske i informatičke resurse. Prvi korak, pravno pripajanje proveli smo u skladu s planovima, uz značajna preklapanja s projektom uvođenja valute euro te od 2. srpnja 2023. poslujemo kao jedna banka, s 1800 zaposlenih, u 69 poslovnih centara, i aktivom od gotovo 6 milijardi eura. Za usporedbu, rok u kojem smo proveli pravno pripajanje je, čak i uz istovremenu opterećenost resursa projektom euro, bio kraći nego što je to napravljeno u Sloveniji. Drugi korak, operativno pripajanje je upravo u tijeku i očekujemo da bi u potpunosti trebalo biti provedeno do sredine 2024. godine.

Jeste li zadovoljni sadašnjom pozicijom odnosno veličinom HPB-a? Teško je da ćete dostići treću najveću banku u RH tj. Erste, ali gdje ste sada u odnosu prema ostalim značajnim igračima na hrvatskom bankarskom tržištu?

Naša dugoročna ambicija, kao i vizija je da budemo banka s relevantnim tržišnim utjecajem. Kad bi se to moralo izraziti u brojci, govorimo o tržišnom udjelu od najmanje 10 posto. U tom smislu, prvi nam je cilj ući u top 5 banaka na domaćem tržištu, trenutno smo na 6. mjestu. Otkad sam došao na čelo HPB prepolovili smo zaostatak u odnosu na željenu petu poziciju s 30 posto na 12,5 posto uz snažan momentum koji nije samo posljedica stjecanja i pripajanja Nove hrvatske banke, nego i održivog organskog rasta kojeg bilježimo iz godine u godinu, na što sam također iznimno ponosan.

image

Marko Badurina, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke

CROPIX

Pojavila se ideja da bi banke i osiguravatelji mogli konkurirati mirovinskim fondovima nudeći proizvode mirovinske štednje. Što mislite o toj ideji?

U ovom kontekstu to nije posve strana ideja, osiguravajuća društva i banke već su involvirane vlasnički u našim mirovinskim fondovima. Ali neovisno o tome svaka konkurencija je dobra konkurencija ako potrošač, odnosno korisnik može od toga imati ultimativnu korist.

Kamata po kreditnim karticama već su neko vrijeme na dvoznamenkastim razinama. Je li moguće da i mi u RH pod nekim uvjetima vidimo povratak dvoznamenkastih kamata?

Da bi se to dogodilo trebalo bi doći do značajnog pogoršanja konjukture, odnosno izglednog smanjenja zaposlenosti i plaća čime bi taj, u pravilu neosigurani proizvod bio izrazito rizičan te bi u njegovu cijenu bilo potrebno ugraditi dodatnu premiju rizičnosti. S obzirom da Hrvatska bilježi izrazito snažne trendove rasta nominalnog BDP i plaća, u ovom trenutku ne vidim da bi se takav scenarij mogao ostvariti.

Nije nerealan scenarij da u sljedećih 6-12 mjeseci u EU vidimo recesiju, kao i globalno pogoršanje geopolitičke situacije. U tom scenariju nije isključen daljnji rast troškova zaduživanja. Ako se suočimo s takvim scenarijem, kakvih se rizika u bankarskom poslovanju najviše pribojavate?

Činjenica da je EU uspjela izbjeći recesiju u 2022. godini, a Hrvatska kao njena najnovija članica ostvarila nominalni rast koji je najbolji u posljednjih 25 godina i realni rast koji ju je svrstao u sam vrh u CEE regiji, unatoč tome što je Rusija napala Ukrajinu - čime su usput rečeno u ratu dvije zemlje koje su među najvećim proizvođačima i izvoznicima pšenice i umjetnog gnojiva, a Rusija sama po sebi među najvećim svjetskim izvoznicima nafte i plina čiji korisnik je upravo bila EU, a koju ovisnost smo prekinuli vrlo brzo i naglo –pokazatelj je koliko smo zapravo otporni kao zajednica.

Čak i ako se dogodi scenarij recesije u EU u idućih 6-12 mjeseci, ne očekujem da bi bila duboka niti dugotrajna, obzirom da ECB sada – za razliku od perioda između 2014. i sredine 2022. - ima na raspolaganju i instrumente monetarne politike kojima može ublažiti te efekte.

Rizici u bankarskom poslovanju uvijek postoje, zato smo u HPB od kraja 2019. provodili politiku odgovornog upravljanja rizikom, pa tako danas imamo izloženost riziku koja je među najmanjima na domaćem tržištu mjereno omjerom rizikom ponderirane imovine i ukupne imovine, s diverzificiranim portfeljom kojeg karakterizira visoka kolateraliziranost i pojedinačno male izloženosti, kao i masivna likvidnost i snažna kapitaliziranost.

Već dugo je doktrina HPB-a da se hvali poštanskim ispostavama kao svojim poslovnicama. U kojoj je mjeri to prednost HPB? Dojam je da danas banke zapravo priželjkuju da im što manje ljudi fizički dolazi u poslovnice. Neke od banaka imaju puno kraće radno vrijeme za stranke nego prije nekoliko godina, kad je bilo normalno da su banke kad i sve ostale trgovine…

Razvojem tehnologije mijenja se načina života, a time i dinamika tržišta pa se trenutno teži digitalizaciji, on line poslovanju i obavljanju poslova s bilo koje fizičke lokacije. Također, s aspekta troškovne efikasnosti, fizičke poslovnice postaju trošak. Jedan od strateških stupova razvoja HPB je upravo digitalizacija, ali drugi je isto tako suradnja s poštom zbog njihove sveprisutnosti u Hrvatskoj. Upravo ta suradnja omogućava nam da određene bankarske usluge budu široko dostupne, iako za nas ne bi bilo moguće imati toliku vlastitu mrežu poslovnica. Naša misija, ali i demografska i zemljopisna slika naše zemlje opravdava takav pristup jer želimo biti dostupni što većem broju naših građana i osigurati im pristup financijskim uslugama koje bi inače bile dostupne samo u većim mjestima. Na ovaj način osiguravamo pristup najširem spektru klijenata, od onih koji svoje financijske potrebe žele rješavati digitalno do onih koji preferiraju ljudski kontakt i fizički dolazak te sve između.

Bankarstvo je na glasu kao biznis u kojem se lako ubire vrhnje, međutim perspektive rasta europskog bankarstva dugo su vrlo skromne. Dijeli li hrvatsko bankarsko tržite limite kakvi su očigledni u bankarstvu eurozone?

Teško je ići protiv demografije za bilo koju industriju, pa tako i za bankarstvo. Niti jedna europska zemlja tu neće biti pošteđena, a Hrvatska nije iznimka. Kad sam započeo svoju karijeru u bankarstvu na tržištu je bilo 37 banaka. S pripajanjem Nove hrvatske banke taj je broj pao na manje od 20. Male institucije bez ekonomije razmjera, suočene s rastućim teretom regulative teško mogu opstati kao nezavisni entiteti. Stoga je razumno pretpostaviti da će se okrupnjavanje sektora nastaviti. No, veličina sama po sebi neće biti dovoljna za uspjeh. Ono što s naše strane možemo učiniti da bi mitigirali trend smanjenja i starenja raspoloživog opsega klijenata je da budemo najbolji u svom poslu, što je put kojim će HPB nastojati kročiti.

Kakve su plaće u HPB-u. Iz bankarskog miljea može se čuti da bankarski službenici više nisu među profesijama koje se mogu hvaliti značajnim rastom primanja. Jeste li uspjeli pratiti inflaciju?

Prema podacima za kolovoz, prosječne bruto plaće u financijskoj industriji su pri samom vrhu i zaostaju blago samo za IT industrijom koja zbog atraktivnosti, otvorenosti i velike fleksibilnosti glede rada na daljinu za poslodavce diljem svijeta ima najveće plaće.

HPB posluje na visoko konkurentnom tržištu i ne može značajno odstupati od tih statistika. Zbog širine kompetencija u bankama ponekad se cijela bankarska industrija suočava s izazovima propulzivnosti nebankarskih sektora koji konkuriraju i za naše zaposlenike. Specifično za HPB, posljednjih nekoliko godina bili smo suočeni s nizom strateških i izvanrednih projekata, od sveobuhvatne procjene od strane ECB u 2020., poslovanja u uvjetima koronavirusa 2020.-2021., do stjecanja i pripajanja Nove hrvatske banke u 2022.-2023. godini. Svi ti projekti bili su izrazito uspješni i odvijali su se paralelno s izrazito brzim organskim rastom Banke i razvojem njenog poslovanja. To je tražilo značajne napore od HPB tima i rast njihovih plaća je sigurno zaslužen, ali se temelji na rezultatima i učinku, a ne na inflaciji. Istovremeno, kontinuirano tražimo prostora i unaprijediti uvjete rada zaposlenika Banke, što osim povećanja plaća uključuje i druge benefite poput stručnih edukacija i školarina, participiranja u troškovima redovne skrbi djece predškolske dobi pomoći, slobodnih dana za razne životne prigode, omogućavanje rada od kuće i ostalih oblika kompenzacije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. travanj 2024 12:04