Marić nakon S&P-ove potvrde kreditnog rejtinga: ‘Imamo dobar ugled u međunarodnim financijskim krugovima‘

Nakon što je rejting agencija Standard & Poor's u petak potvrdila kreditni rejting Hrvatske i njegove stabilne izglede, ali ujedno snizila prognozu gospodarskog rasta u ovoj godini s 5 na 2,5 posto, a za inflaciju dala višu procjenu od prijašnje, oko 6%, ministar financija Zdravko Marić je u prigodnoj izjavi za medije djelovao zadovoljno.

Smatra da Hrvatska ima dobar ugled u međunarodnim financijskim krugovima, a to je važno i stoga što priprema međunarodno izdanje obveznica, pri čemu joj pomaže i najnoviji izvještaj agencije S&P. Kako okolnosti na međunarodnim tržištima sada ipak nisu najpovoljnije, rekao je, realizaciju će tempirati "kad za to dođe najbolji trenutak".

Agencija S&P je podigla hrvatski rejting na investicijsku razinu (BBB-/A-3) u ožujku 2019. godine i od tada ga nije mijenjala. Na njegovo eventualno povećanje bi pak, spomenuli su, mogao utjecati ulazak u eurozonu.

Vlada će, rekao je Marić, u travnju objaviti svoje zadnje službene makroekonomske projekcije za ovu godinu, a za inflaciju je rekao da je postala jedan od važnih i uočljivijih makroekonomskih pokazatelja.

"U siječnju je inflacija bila 5,7% te 6,3% u veljači. Očekujemo da se taj trend ubrzavanja inflacije i zbog baznog efekta nastavlja u prvoj polovici godine, a onda će puno toga ovisiti o svim drugim čimbenicima koji utječu na ovu inflaciju. Prije svega su to cijene energenata i hrane, ali isto tako i okolnosti koje se tiču geopolitičkih i geostrateških zbivanja", rekao je Marić, napomenuvši da te iste okolnosti utječu i na sadašnju prognozu rasta hrvatskog BDP-a.

Istaknuo je kako mu je jako drago što je izvještaj S&P-a "prepoznao napor Vlade što se tiče bolje apsorpcije europskih fondova, kako iz Višegodišnjeg financijskog okvira tako i EU Nove generacije", kao i oko ublažavanja negativnih demografskih trendova, gdje se spominje među Vladinim mjerama i porezna politika.

Oko provedbe NPOO-a je ocijenio da ide jako dobro te da je Hrvatska ispunila sve što je trebala do kraja prošle godine, poslala izvještaj na evaluaciju u Bruxelles te očekuje u lipnju dodatnu tranšu od 700 milijuna eura.