Malverzacije u predstečajnim postupcima zasad bez ijedne pravomoćne sudske presude

Iako je Sabor u jesen 2012. jednoglasno podržao Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnim nagodbama kojim je tadašnja Vlada Zorana Milanovića ‘otvorila‘ izlaz iz dužničke agonije za oko 3200 poduzeća, opozicija je tu potporu uvjetovala snažnim angažmanom Državnog odvjetništva u kontroli zakonitosti predstečaja i sklopljenih nagodbi. Tadašnja oporba predvođena HDZ-om, naime, izražavala je bojazan da bi u predstečajnim nagodbama moglo doći do ‘najvećeg kriminala još od doba pretvorbe i privatizacije‘, ‘prodavanja magle u korist moćnih vjerovnika‘, ‘jačanja stečajne mafije‘ i ‘crne mrlje u cjelokupnoj povijesti Hrvatske‘. Gotovo trinaest godina kasnije, međutim, ne postoje podaci koji bi potkrijepili spomenute bojazni oporbe Milanovićevoj Vladi, ali i drugih kritičara modela predstečajnih nagodbi u javnom prostoru.

Državno odvjetništvo u prvim je godinama nakon usvajanja predstečajnog zakona u redovitim godišnjim izvješćima obrađivalo i predstečajne nagodbe, da bi s vremenom prestalo s takvom praksom. Uloga DORH-a u predstečajevima sastojala se, prije svega, u upravljanju državnim potraživanjima prema dužnicima, ali je nadziralo i samu zakonitost postupaka i pripadajućih nagodbi.

Zahtjev sudaca

Nadzor zakonitosti u nagodbama od DORH-a je, osim Sabora i Vlade, zatražio, prema objavljenim izvješćima Državnog odvjetništva, i dio sudaca u predstečajevima.

- U određenom broju postupaka Državno odvjetništvo je sudjelovalo na izričit poziv nekih sudaca koji nisu htjeli odobriti sklapanje predstečajne nagodbe bez državnog odvjetništva kao zastupnika po zakonu Republike Hrvatske, s tim da u upravnim postupcima pred Financijskom agencijom DORH nije sudjelovao. U sudskoj fazi postupaka predstečajne nagodbe u kojima je sudjelovalo, državno odvjetništvo je prije svega vodilo računa da stranke ne raspolažu pravima koja im ne pripadaju, da sadržaj nagodbe ne bude u suprotnosti s prisilnim propisima i javnim moralom društva te da je sklopljena nagodba podobna za provođenje ovrhe radi zaštite tražbina vjerovnika – navodi se u izvješću DORH-a za 2015. No, na pitanje koliko je dosada DORH pokrenuo postupaka protiv fizičkih i pravnih osoba za kršenje Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, iz te smo institucije dobili odgovor kako pokretanje takvih postupaka nije u njihovoj nadležnosti.

- U Zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nisu izričito propisane kaznene odredbe kojima bi bila predviđena kaznena odgovornost, iz kojeg razloga Državno odvjetništvo ne prati kršenje odredbi Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Ovaj zakon propisuje prekršajne odredbe u vezi prekršajnog postupka, čije pokretanje je u nadležnosti Ministarstva financija – poručeno nam je iz DORH. U Ministarstvu financija su nas za upit o broju pokrenutih prekršajnih prijava za kršenje predstečajnog zakona uputili na Poreznu upravu koja pak ne raspolaže traženim podacima. Naime, prema odgovoru koji smo dobili iz Porezne uprave, o broju prekršajnih postupaka prema predstečajnom zakonu ne vodi se unutar Porezne uprave posebna evidencija.

- Porezna uprava, radi obavljanja poslova iz svoje nadležnosti, u dostupnim evidencijama izvještajno ne raspolaže podacima na način kako je zatraženo u zahtjevu jer se isti ne prate po navedenim kriterijima. Vođenje prekršajnog postupka uključuje izdavanje prekršajnih naloga, podnošenju optužnih prijedloga i kaznenih prijava te vođenju prekršajnog postupka u prvom stupnju zbog povrede poreznih propisa i propisa o doprinosima - poručeno nam je iz Porezne uprave.

Za prekršaje Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, poput neisplate obveza po predstečajnoj nagodbi i nepodnošenja izvješća o provedbi nagodbe, predviđene su novčane kazne u rasponu od 1300 do 6400 eura. Potonjim iznosima za dio prekršaja kažnjava se i direktor tvrtke.

Sinovčić i Spačva

Jedina politička afera koja se vezuje uz predstečajne nagodbe ‘zakotrljala‘ se u ljeto 2015. kada je pokrenuta uskočka istraga o odluci Ministarstva financija da se u nagodbi za vinkovačku ‘Spačvu‘ porezni dug tvrtke od 4,3 milijuna eura zamijeni za zemljište ‘Spačve‘. Povod za istragu bile su sumnje da je država, kroz odluke tadašnjeg ministra financija Slavka Linića, prihvatila pod dug nekretninu čija je vrijednost višestruko manja od duga. No, USKOK je odbacio prijavu protiv Linića utvrdivši kako je odluka Ministarstva o nagodbi za ‘Spačvu‘ bila zakonita te da pritom nije nanesena šteta državnom proračunu. Linić je odlukom tadašnjeg premijera Milanovića ipak smijenjen i zbog, kako se nagađalo u medijima, ‘afere Spačva‘.

Kao prvi i zasad najveći ‘uskočki predmet‘ vezan uz predstečajne nagodbe u javnosti se najčešće navodi istraga pokrenuta krajem 2014. protiv zadarskog poduzetnika Rena Sinovčića i još sedam osumnjičenika zbog sumnji na nezakonite radnje pri sklapanju nagodbe za ‘VOX‘ televiziju u Sinovčićevu vlasništvu. No, prema priopćenju USKOK-a i sudskom postupku koji je uslijedio, istraga protiv Sinovčića i ostalih osumnjičenika obuhvaćala je i sumnje na kaznena djela koja nisu imala veze s predstečajnom nagodbom ‘VOX‘-a. U svakom slučaju, ni taj postupak nije rezultirao pravomoćnom sudskom presudom pa je rubrika ‘crne kronike‘ u povijesti predstečajnih nagodbi još uvijek potpuno prazna, unatoč spomenutim najavama u Saboru.

Ovaj tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije iz Programa za poticanje novinarske izvrsnosti.