I ove je godine Jutarnji list u suradnji s Financijskom agencijom napravio sistematizirani prikaz poslovanja 1500 najvećih hrvatskih kompanija. Magazin TOP 1500 kao najveći pregled poslovanja najuspješnijih kompanija u Hrvatskoj izlazi 27. lipnja kao dar čitateljima.
Doznajte koje su sve izazove i prilike domaće kompanije iskoristile u još jednoj godini uzleta koju je, između ostalog, obilježio i rekordan rast investicija.
Kako u analizi ističe Gojko Drljača, ovogodišnja Finina tablica s ključnim poslovnim pokazateljima 1500 najvećih otkrila nam je očekivano usporavanje rasta hrvatskih poduzeća, ali i ponudila nove dokaze o sposobnosti transformacije hrvatskog gospodarstva. Prvo i osnovno: ukupni zbrojeni prihodi svih 1500 najvećih hrvatskih kompanija lani su dosegnuli 105,28 milijardi eura, što znači da je za velikih 8,58 milijardi nadmašen ukupni zbrojeni prihod iz 2022. godine, što implicira prosječnu stopu rasta prihoda najvećih od oko 13 posto. Bolje nego solidno, ali ne toliko sjajno kao preklani.
Kristalno jasno vidljivo je usporavanje energetskog sektora, kao i dijelova industrije, a ukupne performanse najvećih poduzetnika i dalje izgledaju vrlo dobro. Samo 50 tvrtki s najvećim padom prihoda na listi 1500 zbirno je imalo 4,8 milijardi eura niže prihode nego u 2022., ali su, recimo, dobro potegnule banke, kao i dijelovi trgovine/distribucije, pa je ispalo da je 50 kompanija s najvećim rastom prihoda u 2023. uprihodilo 6,33 milijarde eura više nego lani.
Analitičarka Tajana Štriga u magazinu TOP 1500 pak analizira da je poslovna 2023. bila obilježena ublažavanjem inflatornih pritisaka nakon što je rast cijena inputa za proizvodnju, a posebice energenata, snažno pogodio poslovanje europskih kompanija u prethodnoj godini. Europa se na život bez ruskih energenata prilagodila brže nego što je bilo tko očekivao te je, usprkos kontinuiranom osciliranju BDP-a oko negativne nule u proteklim kvartalima, uspjela izbjeći snažniju i dugoočekivanu recesiju. Ipak, poslovno okruženje ostalo je izazovno zbog kontinuirano prisutnih geopolitičkih tenzija koje prijete stvaranjem novih poremećaja u opskrbnim lancima i potencijalnom obnovom uzlaznih pritisaka na cijene energenata. Dodatno, cijene radne snage nastavile su rasti dok je produktivnost radnika smanjena, a konkurentnost domaćih kompanija narušena.
Zaključno, priča o 1500 hrvatskih kompanija s najvećim prihodima svakako nije priča o cijelom hrvatskom gospodarstvu, no tu priču nemoguće je ispričati bez ovih 1500.