SNAŽNA PORUKA IZ DUBROVNIKA

Lagarde podržava Vujčića u utrci za treći mandat: ‘Kada imate nekoga dobrog, želite s njim nastaviti‘

Njih dvoje su komentirali i inflaciju u Hrvatskoj

Christine Lagarde i Boris Vujčić

Hoće li guverner Boris Vujčić dobit i treći mandat bit će poznato najkasnije za mjesec dana, ali svakako ima podršku Christine Lagarde, predsjednice ESB-a koja je došla na obljetničku, 30. ekonomsku konferenciju HNB-a u Dubrovniku.

"Nadam se da ću s Borisom nastaviti raditi što je duže moguće. Nije na meni da o tome odlučujem, ali radeći s grupom ljudi, osobito muškaraca, kada imate nekoga dobrog, želite s njim nastaviti.", kazala je Lagarde u izjavi za novinare.

Mandat guverneru i još trojici članova rukovodstva HNB-a istječe sredinom srpnja. O izboru knadidata odlučuje vladajuća većina, a Vujčić je u više navrata dao naslutiti da bi žalio i dalje ostati na funkciju koju obavlja proteklih 12 godina. "Koncentriran sam na to da svoj posao radim najbolje što mogu, kao što sam radio cijelu svoju karijeru, a na drugima je da odluče treba li mi i dalje dati povjerenje ili ne", ponovio je Vujčić u Dubrovniku.

Izražavajući zadovoljstvo što je Hrvatska danas članica eurozone, Lagarde se osvrnula i na činjenicu o kojoj se često govori, da zemlja ima jednu od najviših inflacija unutar bloka. Smatra da je to gotovo uobičajeno nakon što zemlja uđe u eurozonu, ali i da je doprinos eurozone inflaciji u Hrvatskoj bio oko 0,4 posto. Pored toga što ima inflaciju inflaciju veću od prosjeka, kazala je, hrvatska je specifičnost i u tome što trenutačno ima brži ekonomski rast, a to dvije često dolaze zajedno. Pritom je podsjetila da je i stopa nezaposlenosti u zemlji trenutalno vrlo niska, te da je porasla stopa participacije radne snage. "Nije sve savršeno, niti je uvijek u prosjeku s drugima, ali s višom stopom rasta imate i malo višu inflaciju. Nadam se da će sa solidnim i zdravim javnim financijama inflacija u Hrvatskoj nastaviti spuštati, da će biti na prvom putu", kazala je. Izuzev inflacije Lagarde ocjenjuje da je Hrvatska "ozbiljna, zdrava i disciplinirana" ekonomija i zemlja, iza koje je dobar i ustrajan rad.

image

Christine Lagarde i Boris Vujčić

Kada je riječ o inflaciji, Vujčić objašnjava da se ona u trenutačno potpunosti generira iz usluga, osobito turističkih, kao što su smještaj i restorani. "Kada gledamo cijene u turizmu treba uzeti u obzir da je to za Hrvatsku, s jedne strane loše, jer rastu cijene i manja je priuštivost usluga za domaće stanovništvo. Ali, to znači i poboljšanje uvjeta trgovine jer većina tih usluga predstavlja izovoz, s obzirom da izvozimo usluge turističkog karaktera. U tom smislu relatine cijene za hrvatsku se popravljau", objasnio je Vujčić. Svjedno, vjeruje da će se stopa inflacije nastaviti smanjivati, kao što je projicirano.

S obzirom da će ekonomija ove godine nastaviti rati po stopi većoj od tri posto, a tek nešto sporiji rast očekuje se i nagodinu, guverner smatra da najveći izazov za Hrvatsku ostaje nedostatak radne snage. U tom pogledu, ističe tri su opcije: povećanje stope participacieje i zapošljavanje onih koji trenutačno ne rade, produženje radnog vijeka te imigracija. "Kao društvo, moramo odlučiti kojim putem ići i što je najrealnije", naglasio je.

Na Dubrovačkoj konferenciji je sudjelovao i premijerov savjetnik Zvonimir Savić koji je također istaknuo da hrvatska ekonomija najbrže rastuća u EU, a kao veliko postignuće posebno izdvaja činjenicu da je Hrvatska prva u EU dobila suglasnost za isplatu pete tranše sredstava iz Next generation programa. Da bi to postigli Vlada se obvezala da će provesti 157 reformi, a one su u cijelosti provedene. Dosad je iz tog programa Hrvatskoj isplaćeno 3,7 milijardi eura od deset koliko ćemo dobiti.

Inače, Dubrovačka konferencija je pokrenuta još 1994. godine, u ratnom okruženju, a HNB sve od tada promovira Dubrovnik kao mjesto susreta svjetskih ekonomista. Veći broj njih koji su došli prije 30 godina nije propustio okupljanje ni na ovogodišnjoj, jubilarnoj konferenciji koja se bavila temama kao što su inflacijska očekivanja, modeli odlučivanja u središnjim bankama, promjene u globalnim dobavnim lancima, utjecaj monetarne politike na kreditne i depozitne kamate komercijalnih banaka, zelena tranzicija i utjecaj starenja stanovništva na javni dug i monetarnu politiku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. srpanj 2024 09:12