
Živimo u vremenu kada većina gradskog stanovništva u potrazi za svojom dozom vitamina iz voća, povrća i ostalih poljoprivrednih proizvoda treba potegnuti tek do obližnjeg supermarketa i potrošiti kojih 20-ak minuta. - Vrijeme je novac - izreka je kojom ćemo opravdati sve, a u isto vrijeme tražiti najvišu moguću kvalitetu izdanaka Majke Prirode. Nadodajmo tome činjenicu da pčelari godinama upozoravaju na smanjenje broja oprašivača u prirodi i imamo problem u proizvodnji hrane. Umjesto naricanja nad neizvjesnom sudbinom, ovi su se studenti Agronomskog fakulteta odlučili uhvatiti u koštac s problemom. Čuvar pčela naziv je projekta s kojim su ušli u ovogodišnje finale Student DIGI Awardsa, natječaja Jutarnjeg lista za mlade inovatore. Razgovarali smo s nositeljem projekta Vladom Piškorom, 22-godišnjim studentom Agronomije, smjer Agrobiznis, a svi sudionici ovog projekta su: Marko Maurović, Anđelko Kučar, Evan Leo Malešić, Niko Fusić i Ivan Arlešić.
Sve su to mladi ljudi koji su detektirali nekoliko problema kojima bi htjeli doskočiti svojim projektom; pad broja pčela, koji ugrožava pčelarstvo kao djelatnost, nedostatak veze čovjeka i prirode te želja za zdravim, domaćim i proizvodima provjerene kvalitete; briga sve većeg broja gradskog stanovništva. Projekt Čuvar pčela sastoji se od digitalne platforme i fizičke proizvodnje, a koncept je jednostavan: Vlado i ekipa brinu o košnicama i pčelama, a kupac košnice dobiva gotov proizvod za svoje korištenje ili preprodaju. Preko aplikacije koju su razvili kupci cijelo vrijeme prate svoju košnicu i stanje proizvoda koji ih zanimaju. - Zapravo ovime čovjeku kupujemo vrijeme, mi čuvamo košnicu, a kupac dobije pola proizvoda - govori nam mladi agrobiznismen, koji je prvu košnicu prije tri godine dobio na poklon i odmah se zaljubio u pčele. Sličnih biznisa ima po Gorskom kotaru, koji za cilj imaju očuvanje bioraznolikosti, priznaje Vlado, no radi se o puno skupljim opcijama.
Ekipa iz Čuvara pčela, naime, ima tri različita paketa na biranje. Prvi je paket Basic: u njemu ćete dobiti od 10 do 50 kg meda i vosak. Drugi je paket Medium, u kojemu ćete uz med i vosak dobiti pelud i propolis. U Premium ćete paketu uz navedeno dobiti i pergu, pčelinji otrov i matičnu mliječ. - Prosjek po plodištu je 18 kg na godinu, pojašnjava Vlado. - A kupcima osiguravamo minimalnu količinu od sedam kg. U dva stacionara, jednom u Jastrebarskom, a drugom u Glini, koliko ih zasad imaju, njihove usluge koristi samo jedan korisnik, s obzirom na to da je ovo testna godina. Plan je, naravno, povećanje broja korisnika, kojih za sada mogu primiti još šest.
No, mladi agronomi razmišljali su i o alternativnim opcijama za svoje korisnike. Primjerice, proizvede li vaša košnica višak meda, možete ga pretvoriti u kupon i iskoristiti za kupnju bilo kojeg pčelinjeg proizvoda, a proizvode vam Čuvari mogu i dostaviti. Uz to, smatraju da njihova aplikacija može pomoći i drugim pčelarima, koji bi mogli replasirati proizvod preko aplikacije, što bi im pokrilo troškove proizvodnje.
- Ako Bog da, bavit ću se ovime cijeli život - govori nam mladi zaljubljenik u pčelarstvo, koji s ocem i bratom odmalena radi na obiteljskom imanju u Jastrebarskom. Naime, 11 hektara zemlje, na kojoj se bave poljoprivredom i stočarstvom, u obiteljskom je vlasništvu preko sto godina. - Brata zanimaju stočarstvo i mehanizacija, a mene pčele - otkriva nam Vlado, koji bi volio jednoga dana živjeti od svoje zemlje - Neki žive od jednog hektara, a mi bismo na 11 mogli napraviti čudo - ističe. Ima i konkretne planove za budućnost projekta, kao što je pokretanje MVP aplikacije, dodatan rad na marketingu i korisničkoj akviziciji, povezivanje s lokalnim OPG-ima i udrugama pčelara te traženje ulagača za širenje modela.
Samozatajni Vlado ne voli se hvaliti, kaže, za svoje znanje o funkcioniranju poslovnog aspekta cijele priče može zahvaliti svom studiju Agrobiznisa. Pčelarstvo je njegova strast, o kojoj i ne govori mnogo, no oni koji za to trebaju znati - znaju.
- Mislim da je najvažnije barem probati. Da nisam probao, kopkalo bi me cijeli život - kazao je za kraj.
Komentari
0