Danske Bank je već postala sinonim za pranje novca, no kako se istraga zahuktava čini se da je to tek mali dio europske mašine prljavog novca. Skandal je počeo u estonskoj podružnici najveće danske banke, gdje je prošlo 235 milijardi dolara sumnjivog novca, piše Bloomberg.
Iako je riječ o ogromnoj količini novca, to je zapravo tek manje od četvrtine novca koji je prošao kroz malu banku u Talinnu.
- Činjenica da su se i druge banke ponašale kao Danske Bank neće oprati ljagu s njihova imena – uvjeren je Mark Galeotti, stručnjak za organizirani kriminal iz Praga.
No, svakako govori mnogo o načinu poslovanja baltičkih banaka. Ova regija je željela postati svojevrstan centar za transakcije iz istočne Europe pa su se više okrenuli inozemnim transakcijama, kod kojih novac zapravo ulazi i napušta banku gotovo istovremeno.
Kroz banke koje posluju u Estoniji od 2008. do 2015. godine je prošlo nevjerojatnih bilijun dolara (oko 6,4 bilijuna kuna). Nisu sve transakcije sumnjive, ali slučaj Danske Bank pokazuje da su uglavnom “mutni” bili računi inozemnih klijenata.
Nije samo Estonija privlačila velike transakcije, isto se događalo i u Latviji (3,23 bilijuna dolara) i Cipru (3,92 bilijuna dolara), kroz čije banke je ulazilo najviše ruskog novca u Europsku uniju. S obzirom na to da BDP Estonije iznosi samo 23 milijarde eura, s pravom se postavlja pitanje od kud toliko novca u tako maloj zemlji.
Istražitelj John Horan koji trenutno radi u Belfastu kaže kako je pranje novca izrazito raširen problem u Europi.
- Radio sam u Baltičkim zemljama i nigdje nisam vidio ništa gore od toga – rekao je.
Estonski premijer Juri Ratas izjavio je kako “želi cijelu istinu”, odnosno želi da istraga pokaže koliko točno sumnjivih transakcija je prošlo kroz Estoniju.
Stručnjak za organizirani kriminal Mark Galeotti naglašava da glavni problem nije lov na vještice, odnosno pronalazak krivca.
- Stvar je u tome da bankari u Baltičkim državama, Londonu, Delawarez i Frankfurtu i dalje radije skreću pogled od kriminala nego da ukazuju na njega – rekao je.