'Krize uvijek na površinu izbace sumnjive likove koji nabijaju cijene i ostvaruju profite'

Otkako je počela pandemija koronavirusa, zaštitne maske postale su vjerojatno najtraženiji proizvod i u Hrvatskoj i u svijetu. No, u prodaji ih nema ni približno dovoljno pa su im cijene odletjele u nebo. Štoviše, razvilo se i crno - ili, barem, polulegalno - tržište maski koje bi građane trebale (donekle) zaštiti od Covida-19, a u samom međunarodnom trgovanju tim proizvodom, upozoravaju upućeni, sve je više prevara.

- Ima tu svašta. Pojavili su se brojni oglasi u kojima se nude zaštitne maske, kao i dezinficijensi, po astronomskim cijenama. Ovakve krize uvijek na površinu izbace sumnjive likove koji nabijaju cijene i ostvaruju velike profite, i to za proizvode sumnjive kvalitete - ogorčen je jedan naš sugovornik u čijem je opisu posla svojedobno bilo opskrbljivanje hrvatskog tržišta zaštitnim maskama.

Izražena nestašica

- U svijetu je izražena nestašica zaštitnih maski jer je pandemija koronavirusa snažno potaknula potražnju za njima. Stvari su otišle tako daleko da su se u Kini čak i tvornice cipela preorijentirale na proizvodnju zaštitnih maski. Tu je i puno nekvalitetnih proizvoda, kao i ljudi koji love u mutnom. Sada se, primjerice, u nabavi zaštitnih maski traži avansno plaćanje jer nitko ne zna kako će se stvari razvijati. No, i to je na površinu izbacilo razne sumnjive tipove koji traže da im se unaprijed plati za zaštitne maske, a onda vam isporuče robu koja nije kvalitetna i koja se ne može plasirati na domaćem tržištu ili vam unaprijed plaćenu robu uopće ne isporuče - žali se drugi naš sugovornik, poduzetnik koji pokušava ući u posao opskrbe hrvatskog tržišta zaštitnim maskama.

Oba naša sugovornika na razgovor su pristala pod uvjetom da ostanu anonimni. Ističu kako osuđuju zloupotrebe teške situacije u kojoj smo se našli, a posebno prevarante. U razgovoru za Jutarnji list pojasnili su kako funkcionira legalna ekonomija zaštitnih maski u Hrvatskoj u kriznim uvjetima u koje nas je gurnula pandemija koronavirusa. Za početak, valja reći da se većina zaštitnih maski uvozi iz Kine. No, da bi zaštitne maske došle na hrvatsko i tržište EU, prethodno moraju dobiti međunarodno priznati certifikat.

Certifikat

Upravo na tome što nemaju takav certifikat, koji im omogućava ulazak na tržište Hrvatske i EU i koji predstavlja dokaz da je proizvod ispravan i u skladu s međunarodnim standardima, na ulazak u Hrvatsku trenutačno, kako doznajemo, čeka isporuka veće količine maski iz Bosne i Hercegovine te Kine. To što one u ovom trenutku nemaju certifikat ne znači da zaštitne maske nisu ispravne, nego da prethodno moraju proći proceduru dobivanja zelenog svjetla od nadležnih institucija.

Hanzamedia

Ekonomija zaštitnih maski, pregled

Jedan od poduzetnika s kojima smo razgovarali kaže da mu je cilj uvesti oko 50.000 medicinskih maski iz Kine. To su, objašnjava, maske koje štite od čak 95 posto svih čestica. Naravno, nitko ne može jamčiti stopostotnu zaštitu od koronavirusa, no za “prosječnog” građanina, ističe, predstavljaju adekvatnu zaštitu.

Naš sugovornik objašnjava kako se nabavna cijena tih maski sada kreće u rasponu od 0,30 do 0,40 američkih dolara (od 2,10 do 2,80 kuna). Usporedbe radi, prije izbijanja pandemije proizvodna cijena zaštitnih maski iznosila je, kako ističe jedna naša sugovornica iz farmaceutskih krugova, između jednog i dva centa (od 0,07 do 0,14 kuna).

Ekstra profit

Svjetska kriza izazvana koronavirusom i “lockdown” za koji su se odlučile mnoge zemlje poskupili su, naravno, i troškove proizvodnje, a posebno troškove prijevoza, pa je nabavna cijena sada i višestruko veća. No, već iz ovih brojki jasno je da proizvođači maski na prodajnim cijenama sada ostvaruju ekstraprofit.

Osim što moraju imati međunarodno važeći certifikat, maske iz Kine i drugih zemalja koje nisu u EU opterećene su i brojnim drugim davanjima. Prije svega, riječ je o carini koja, prema riječima naših sugovornika, iznosi 6,25 posto. Tu je i PDV od 25 posto, a svemu treba dodati i troškove prijevoza po Hrvatskoj i šire, i to u uvjetima u kojima je kretanje jako otežano.

- Moja bi marža bila 20 posto, što u ovakvim uvjetima nije puno, a ne predstavlja ni nekakvu zaradu, posebno ako uračunate i poveći rizik. Računice pokazuju da bih na distribuciji troslojnih maski s takvom maržom zaradio samo 78 lipa po masci, a ne bih dobio puno više ni kod četveroslojnih maski - kaže naš sugovornik.

I naša sugovornica iz farmaceutskih krugova smatra da marže u segmentu legalne prodaje zaštitnih maski nisu velike. Na proizvodnji maski, dodaje, sada zarađuju samo proizvođači, koji su uglavnom smješteni u Kini.

- Nema tu nekakve zarade. Ako zaštitnu masku nabavljate po cijeni od pet kuna, zatim je prodajete po cijeni od 6,50 kuna, a pritom morate obračunati carinu, PDV i troškove prijevoza, onda se zarada mjeri u lipama - ističe naša sugovornica.

Cijene odletjele u nebo

Unatoč tome, svjedoci smo da su cijene zaštitnih maski odletjele u nebo. Dok su se prije pandemije kirurške maske u ljekarnama prodavale po cijeni od oko jedne kune ili manje, nakon izbijanja krize cijene su im preko noći skočile na pet do deset kuna po masci, a ponegdje i više. Porasla je i cijena platnenih maski, čija je proizvodnja i inače skuplja, a koje su u (legalnoj) maloprodaji nerijetko dosezale 30 i i više kuna. Naši sugovornici takav skok cijena proizvoda, koji do jučer nismo niti primjećivali, objašnjavaju klasičnim odnosom ponude i potražnje: zaštitnih maski na tržištu jednostavno nema dovoljno u usporedbi s potražnjom.

S druge strane, država je pokušala dati doprinos zauzdavanju cijena: ograničila je cijene niza proizvoda, među kojima su i i zaštitne maske. No, rast troškova i nabavnih cijena učinio je svoje pa su i zaštitne maske danas skuplje nego prije izbijanja pandemije.

Problem su i nabavni lanci: brzo globalno širenje koronavirusa ne samo da je dovelo do velikih problema u opskrbi, nego je na površinu izbacilo i dotad nepoznate proizvođače i dobavljače, a isporuku proizvoda učinilo krajnje rizičnom. Uz to, zaštitne maske sada prodaju i trgovci kojima to ne spada u osnovni opis poslova. Naravno, ne treba posebno isticati da svaka karika u tom lancu očekuje zaradu, makar i minimalnu, pa na nabavnu cijenu dodaje svoju maržu.

- U normalnim okolnostima opskrbni lanac je kratak i čine ga tri karike: proizvođač, distributer i krajnji korisnik ili maloprodaja. U uvjetima globalne nestašice i uspostavljanja suradnje s nepoznatim dobavljačem teško je ustanoviti koliko je karika u lancu prije nas - upozorava Diana Percač, predsjednica HUP-ove Koordinacije veledrogerija.

Veliki rizik

- U pandemijskim uvjetima nije moguće osigurati uobičajeni nabavni lanac jer dosadašnji dobavljači ne mogu isporučiti dostatne količine. Nepoznati dobavljači traže plaćanje unaprijed i predstavljaju velik rizik za svakog kupca. Nema garancije da će plaćena roba biti isporučena, a ni da će odgovarati zakonskim i tehničkim specifikacijama - dodaje Percač.

Pritom ukazuje na primjer susjedne Slovenije u koju unaprijed plaćene maske nikad nisu stigle, dok su, primjerice, Nizozemci vratili 600.000 komada maski jer nisu udovoljavale definiranim standardima. Ipak, ističe kako veledrogerije surađuju s provjerenima domaćim i inozemnim proizvođačima koji prodaju maske s atestom pa, prema njezinim riječima, nema opasnosti od ulaska krivotvorina u legalni lanac opskrbe.Zbog svih problema koje je s nabavom zaštitnih maski na površinu izbacila kriza izazvana koronavirusom mnogi smatraju kako je za Hrvatsku važno da potakne vlastitu proizvodnju medicinskih maski te da ih ponudi ne samo hrvatskom tržištu, nego i šire. Za takvo što, smatraju naši sugovornici, Hrvatska ima kapaciteta.

- U cijeloj priči dobro prolaze samo one zemlje koje imaju lokalnu proizvodnju medicinskih maski. Hrvatska, doduše, ima vlastitu proizvodnju pamučnih, ali nedostaje joj dovoljna proizvodnja kirurških maski. Stoga bi trebalo poraditi na ohrabrivanju proizvodnje kirurških maski - zaključuje naša sugovornica iz farmaceutskih krugova.

- Pamučnih maski u Hrvatskoj sada ima dovoljno. Imamo i proizvodnju kirurških maski, ali trenutačni kapaciteti ne mogu zadovoljiti sadašnje potrebe - zaključuje Diana Percač.