Robert Fajt/Cropix
BIKINI STATISTIKA

Kriza covida-19: Veliki broj gubitnika i jedan dobitnik

U zemljama razvijene Europe, koje su imale i izdašnije državne potpore, udio pogođenih iznosi 41 posto
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 05. listopad 2020. 11:52

Koronakriza ostavila je dublji trag na životima ljudi u manje razvijenim zemljama, nego u razvijenoj Europi. Prema istraživanju EBRD-a i njemačkog instituta Ifo, u gotovo 40 zemalja koje pokriva EBRD, čak 73 posto ispitanika navodi da ih je kriza covida-19 osobno pogodila. U zemljama razvijene Europe, koje su imale i izdašnije državne potpore, udio pogođenih iznosi 41 posto. U usporedbi s globalnom financijskom krizom, sada je bilo više zemalja regije koje su zabilježile gubitak radnih mjesta i zatvaranje poduzeća, a teret krize, stoji u izvješću EBRD-a, "nesrazmjerno je prevaljen na leđa građana s nižim stupnjem obrazovanja i manjim prihodima". U zemljama EBRD-a (tranzicijske zemlje te južni i istočni Mediteran), 15 posto ispitanika ostalo je bez posla, dok je u razvijenoj Europi to iskustvo imao njih sedam posto. Razlog tome je što se više oslanjaju na dodatne poslove kako bi popravili kućni budžet nego u vrijeme financijske krize, a petina njih navodi i da sada dulje rade na postojećim radnim mjestima. Isti je udio i onih koji su potražili paralelni posao. Ipak, zahvaljujući podršci vlade, potrošnja kućanstava pala je manje nego za vrijeme globalne krize: oko petine kućanstava smanjilo je konzumiranje namirnica, a 40 posto luksuzne robe, što je opet dvostruko više nego u razvijenim zemljama.

Rezultati istraživanja ujedno pokazuju da je kriza najteže pogodila mala i srednja poduzeća u sektoru ugostiteljskih i usluga rekreacije, maloprodaje, lake industrije i građevinarstva. Zemlje regije u velikoj su mjeri ostale i bez doznaka iz inozemstva. U drugom kvartalu ove godine, novac koje šalju iseljenici pale su za oko 30 posto, slično kao i za vrijeme financijske krize 2008.-2009. Kako su se mnogi iseljenici vratili kući, EBRD procjenjuje da će doznake nastaviti padati. Pandemija bi mogla prouzročiti trajnu štetu u nekim sektorima kao što je turizam, dok bi u drugim sektorima, poput internetske maloprodaje, mogla na ruku ići digitalizacija koju je kriza značajno ubrzala. U velikom broju EBRD zemalja online plaćanje i kupovanje još je uvijek slabo razvijeno, pa postoji veliki prostor za napredak. Dok u Njemačkoj i Francuskoj, primjerice, preko interneta kupuje oko 70 posto odraslih stanovnika, među zemljama regije online kupnja najviše je raširena u Poljskoj, gdje iznosi manje od 50 posto. S udjelom od oko 30 posto, Hrvatska je na osmom mjestu, iza Poljske, Estonije, Slovenije, Slovačke, Litve, Cipra i Bjelorusije.

Linker
22. listopad 2020 16:39