Putem izvanrednog instrumenta za oporavak Europske unije NextGen EU, vrijednog oko 800 milijardi eura i namijenjenog financiranju digitalnih i zelene tranzicije, do prosinca prošle godine isplaćeno je tek oko 30 posto dostupnih bespovratnih sredstava i zajmova, pokazuju službeni podaci EU. Najveći je to paket poticaja koje je Europa ikad financirala.
Jean-François van Boxmeer, voditelj lobističke skupine Europskog okruglog stola za industriju, izjavio je u intervjuu Financial Timesu da je instrumentu NextGen EU - koji se često reklamira kao europska preteča Zakona o smanjenju inflacije Joea Bidena - "vrlo, vrlo teško" pristupiti. Umjesto toga predlaže da EU preinači svoj pristup velikim infrastrukturnim projektima.
- Previše je prepreka i kriterija koje treba ispuniti - rekao je van Boxmeer, među ostalim i predsjednik korporacije Vodafone, u intervjuu za Financial Times.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) tvrde da je "nekorektno" o fondu NextGen EU govoriti kao o jednoj cjelini i tako ga ocjenjivati.
Oko 390 milijardi eura državama članicama dodijelit će se kao bespovratna pomoć, a 360 milijardi putem povoljnih zajmova. Mehanizam za oporavak i otpornost okosnica je navedenog instrumenta; u okviru njega dostupno je 672,5 milijardi eura zajmova i bespovratnih sredstava za potporu reformama i ulaganjima država članica EU.
Hrvatska je dosad primila 2,9 milijardi eura (više od polovice raspoloživih bespovratnih sredstava) iz Fonda za oporavak i otpornost. Nakon korekcije u srpnju 2022. godine, inicijalnih 6,3 milijarde eura smanjeno je za 800 milijuna, pa nam je za provedbu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost na raspolaganju oko 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.
- Do sada smo primili 818 milijuna eura predfinanciranja isplaćenog u rujnu 2021. godine te tri uplate od 700 milijuna eura, s tim da je zadnja uplata bila krajem 2023., što je bitno brže od inicijalno planiranih isplata. Zajedno s drugim raspoloživim povoljnim kreditima u vrijednosti od 4,4 milijarde eura, kojima ćemo financirati novo poglavlje NPOO-a, RePower, posvećenog ubrzanoj energetskoj tranziciji, govorimo o ukupno 10 milijardi eura uloženih do 2026. godine - objašnjavaju Petra Sentić, direktorica HUP-ove Udruge profesionalaca za fondove EU, i Jasminka Martinović, direktorica HUP granskih udruga.
Kada je riječ o dodjeli sredstava privatnom sektoru, što je i glavni razlog bune korporativnih lobista, pri HUP-u su uglavnom zadovoljni.
Tijekom prve dvije godine objavljeni su gotovo svi natječaji za investicije privatnog sektora: za ulaganja malih i srednjih poduzetnika u inovacije, za novoosnovana poduzeća, za digitalizaciju te ulaganja u turizam i industrijsku tranziciju, što je uistinu pohvalno, tvrde.
- No, zbog velikog broja natječaja, procesi evaluacije i ugovaranja traju bitno dulje od očekivanog, što, posljedično, utječe na kašnjenja u provedbi projekata, ali i troškove. Primjerice, za natječaj za ulaganja u digitalizaciju malih i srednjih poduzeća prijave su zaprimane u kolovozu 2022. godine, službene odluke o financiranju stigle su u siječnju 2023., a ugovore su na potpis primili oko travnja, odnosno svibnja 2023. Iako poduzetnik tehnički može odmah nakon prijave projekta krenuti s provedbom, prije odluke o financiranju to nosi rizik da će cijelu investiciju morati financirati sam. Mnogi poduzetnici započinju provedbu tek nakon potpisivanja ugovora i zbog toga projekt moraju provesti u skraćenom razdoblju. HUP je zbog toga prilikom natječaja za ulaganje u turizam apelirao na Ministarstvo turizma i najavljeno je da će se svim prijaviteljima provedba produljiti za šest mjeseci. Poduzetnici, pak, pitaju kako će u vrijeme nepredvidljivih cijena roba i usluga provesti projekte čije troškovnike su slagali 12 ili 18 mjeseci prije početka prve nabave - objašnjavaju Petra Sentić i Jasminka Martinović.
Valja podsjetiti i kako neke države Europske unije, osobito Poljska i Mađarska, nisu bile u mogućnosti doprijeti do većine sredstava zbog spora s Bruxellesom zbog kršenja vladavine prava.
- Fond za oporavak ‘fragmentiran‘ je i nije prilagođen realnim uvjetima kakvi vladaju u EU. On je prije svega zamišljen kao hitan odgovor na pandemiju, s ciljem ubrzanja postojećih nacionalnih projekata, slaže se s predsjednikom Vodafonea i Simone Tagliapietra, viša suradnica u briselskom think tanku Bruegel.
Van Boxmeer predlaže da bi EU trebala radije razmotriti izravno ulaganje u "infrastrukturne projekte od kojih koristi ima cijela Europa" umjesto da kanalizira financiranje kroz države članice. Konkretno, ono što traži jest da Europa zauzme integriraniji pristup energetskom sektoru, odnosno energetskoj tranziciji, s obzirom na to da se tvrtke iz Europske unije suočavaju sa znatno višim troškovima od rivala u SAD-u ili Kini.