Bikini statistika

Korona kriza značajno promijenila migracijske trendove u Hrvatskoj

(Ne)očekivane statističke korelacije koje nas okružuju
Ilustracija, iseljavanje
 Bruno Konjevic / CROPIX

Koronakriza značajno je promijenila migracijske trendove i vrlo je vjerojatno da će u 2020. godini, prvi put nakon izbijanja financijske krize 2008. godine, iz Hrvatske manje ljudi odseliti nego uselili. Tijekom 2000-ih u Hrvatsku se doseljavalo gotovo dvostruko više ljudi nego što ih je napuštalo zemlju.

Tako je, primjerice, 2008. godine, prema podacima DZS-a, u Hrvatsku stiglo 14.541 osoba iz inozemstva, od čega polovica iz Bosne i Hercegovine, a zemlju je istodobno napustilo upola manje ljudi, njih 7488. No, u godinama krize Hrvatska nije bila osobito privlačna useljenicima, osobito onima koji su tražili posao pa se trend počeo mijenjati, sve manje je ljudi dolazilo, a više ih je odlazilo u inozemstvo. Ulaskom u EU, kao i produženjem recesije, odljev stanovništva samo je ubrzan, a rekord je dosegnut 2017. godine, kada je Hrvatsku napustilo 40.148 osoba.

Prema službenim podacima, najviše ljudi te godine otišlo je u Njemačku, njih čak 29.053, što je očekivano imajući na umu uvjete na tržištu rada. U 2018. godini, s oporavkom ekonomije, smanjio se i broj odlazaka u inozemstvo, za više od sedam tisuća, ali je lani ponovno blago porastao. Međutim, primjetno je da se nastavio smanjivati broj onih kojima je odredište Njemačka: lani za 2442, a u dvije godine za gotovo deset tisuća, ili trećinu u odnosu na 2017. godinu. Stoga bi razlog povećanju ukupnog broja ljudi koji su napustili zemlju mogli biti odlasci u BiH i Srbiju koji su ukupno veći za oko dvije tisuće ljudi. Kada je riječ o Irskoj, posljednjih godina popularnoj destinaciji, lani je u tu zemlju otišlo 1343 Hrvata, oko 708 manje nego godinu ranije.

Dok se ukupan broj odlazaka iz zemlje smanjuje, snažno raste broj onih koji žele živjeti u Hrvatskoj, premda je i dalje veći broj onih koji napuštaju zemlju. Tako se lani uselilo 37.726 osoba, njih čak oko 22 tisuće više nego dvije godine ranije. Pritom su za život u Hrvatskoj i dalje najviše zainteresirani stanovnici iz susjedne BiH, otkud je stigla trećina useljenika (12.040)., iz Srbije ih se doselilo 4800, dok se iz Njemačke vratilo oko 4000 osoba. Kada je riječ o županijama koje su useljenicima najviše zanimljive, najveći broj njih lani je novi život otpočelo u Zagrebu (7645), a slijede Primorsko-goranska županija (4549), zatim Splitsko-dalmatinska (4414), Istarska (3977) te Zagrebačka županija (2934).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. siječanj 2022 18:23