Prijava projekata za EU fondove je postala kao uplata srećke: ako naletite na tehničkog evaluatora koji razumije projekt, onda možda imate i mogućnost dobiti sredstva, ali je šansa da dobijete takvog evaluatora jako mala - tvrdi Darko Liović, predsjednik Uprave konzultantske tvrtke Impuls savjetovanje. U protekle dvije godine previše se puta susreo s ocjenama i objašnjenjima za koje kaže da ne samo da ne drže vodu nego ponekad i pokazuju da prijava nije pročitana s razumijevanjem. Iako o tome ovisi hoće li neki projekt zaživjeti.
Znalo se dogoditi, prepričava Liović, da se bodovi oduzimaju uz objašnjenje da neki elementi nedostaju, iako su oni u prijavi spomenuti desetak puta. Ili da se projektu čiji je cilj povezati znanost i gospodarstvo oduzimaju bodovi zbog toga što "zaposlenici tvrtke koji su članovi projektnog tima nemaju znanstvenog iskustva i nemaju objavljenih znanstvenih članaka". Tu je i situacija kada se natječaj raspisuje za prvu fazu inovacije, u kojoj se dokazuje je li tehnološki koncept uopće moguće izvesti ili ne ("proof of concept").
- Sasvim legitimni rezultat takvog projekta može biti da je nešto tehnički neizvedivo jer ne možete razvijati inovaciju ako prethodno niste provjerili funkcionira li nekakav koncept. Ali onda se dogodi da se ocjena smanjuje jer tehnički evaluator ocjenjuje da postoji "osnovana sumnja u stvarnu mogućnost realizacije inovativnog proizvoda" - objašnjava Liović.
Problem nastaje i zbog razilaženja u kvaliteti pojedinih evaluatora. Liović ne želi tvrditi da su svi nekompetentni za područje u kojem ocjenjuju projekte, ali njegovo i iskustvo kolega konzultanata ozbiljno ih je zabrinulo.
Iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije objašnjavaju da evaluatori nisu zaposlenici tijela koja sudjeluju u postupku dodjele bespovratnih sredstava, nego vanjski, neovisni stručnjaci čiji je angažman rezultat postupka javne nabave. U njezinoj su dokumentaciji uvijek navedeni "akademski i iskustveni preduvjeti" koje svaki kandidat mora ispuniti.
- Za svakog ocjenjivača koji sudjeluje u postupku dodjele bespovratnih sredstava, sukladno Pravilima programskih razdoblja 2021.-2027., obavljaju se temeljite provjere kako bi se otklonila svaka sumnja u potencijalan sukob interesa u odnosu na sve prijavitelje pojedinog Poziva - dodaju. Uz to, tvrde da se projektne prijave ocjenjuju "sukladno uputama za prijavitelje i prilogu kojim su definirani kriteriji odabira".
Ranije su se sredstva europskih fondova dodjeljivala po sistemu najbržeg prsta - prijave su se ocjenjivale redom kojim su pristizale. Iako je to imalo svojih mana, jer se znalo dogoditi da neki kvalitetni projekt ostane bez financiranja jer nije ni došao na red za ocjenjivanje, Liović ističe da je bila zabluda da bi zbog toga nekvalitetan projekt svejedno dobio sredstva. Zadani kriteriji su i dalje morali biti zadovoljeni da bi projekt bio izabran.
Kada je uveden sustav ocjenjivanja kvalitete svakog projekta da bi se sastavila rang-ljestvica i tako dodijelila sredstva, značajno se povećao broj projekata koje evaluatori moraju ocijeniti.
- Posljedično se povećao i broj tehničkih evaluatora da bi se taj postupak ocjenjivanja završio u relativno pristojno vrijeme; pod tim mislim na pet-šest mjeseci. Došlo je do pada njihove kvalitete jer je Hrvatska premala da bi imala dovoljno kompetentnih evaluatora, a zbog povećanog obujma projekata pale su i njihove naknade - nastavlja Liović.
Konkretno, umjesto da se ocijeni prvih 100 ili 200 prijava, odjednom je na stolu njih tisuću. Dok je netom nakon ulaska u Europsku uniju postojao strah od prijave za fondove, danas to više nije slučaj. Prema podacima koje je iznio predsjednik Uprave konzultantske tvrtke Impuls savjetovanje, kroz deset godina smo od omjera 100 naprema 150, između raspoloživih sredstava i prijavljenih projekata, došli na 100 naprema 300 ili 400. Zbog toga se, tvrdi, srozala i kvaliteta ocjenjivanja.
Budući da svaki projekt moraju ocijeniti dva ocjenjivača, znalo se dogoditi da su njihove ocjene kontradiktorne - jedan je dao pet bodova, a drugi 10. Na kraju je izračunata prosječna ocjena koja je dodijeljena projektu, a gotovo je sigurno da je netko od njih u krivu.
- Ne kažem da je uvijek pogriješio onaj koji je dao manju ocjenu, ali bi bilo korektno kada bi se u takvom slučaju evaluatori sučelili i vidjeli tko je u pravu. Tako se to i radi pri ocjenjivanju međunarodnih projekata - govori.
Ministarstvo kaže drugačije: u postupku odabira sudjeluju po dva neovisna ocjenjivača koji zasebno ocjenjuju pojedinu projektnu prijavu. Ako postoji različito mišljenje, uvodi se i treći ocjenjivač.
- Svi pozivi na dostavu bespovratnih sredstava, kao i postupci pregleda i ocjene kvalitete pristiglih projektnih prijedloga, jasno su definirani Pravilima za PKK i ITP te dostupni svim (potencijalnim) prijaviteljima u sklopu Poziva za dodjelu bespovratnih sredstava - ističu.
Proces evaluacije bi, prema Lioviću, bio kvalitetniji kada bi se za taj zadatak angažirali inozemni stručnjaci, što je praksa u dijelu europskih zemalja. To što bi se u tom slučaju projekti trebali pisati na engleskom jeziku ne vidi kao prepreku jer je on ionako službeni jezik znanosti.
- Posljedica svega je nepovjerenje u sustav zbog kojeg klijenti gube bilo kakvu volju za pripremu europskih projekata. Sve nam je teže uvjeriti ih da se uopće prijavljuju jer ispada da uopće nije važno kakav je projekt. Zbog toga se dio inovativnih ideja nikad neće realizirati, a dio novca iz EU fondova bi mogao ostati neiskorišten - zaključuje Darko Liović. Ministarstvo se ne brine. Napominju da je na Poziv iz segmenta istraživanja i razvoja (R&D) iz aktualne financijske perspektive zaprimljen 171 projektni prijedlog zbog čega misle da ne možemo govoriti o smanjenju povjerenja ili interesa poduzetnika za sudjelovanje u projektima sufinanciranima bespovratnim sredstvima Europske unije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....