U prvih pola godine dobit Zagrebačke banke porasla je 18,4 posto u odnosu na isto razdoblje lani, na 257 milijuna eura, pokazuje financijsko izvješće objavljeno na ZSE-u. Istodobno je Grupa Zabe, koja uključuje UniCredit Leasing i banku UniCredit u Mostaru, ostvarila 305 milijuna eura dobiti, 22 posto više nego u prvih pola godine lani. Zbog visoke baze, stope rasta više nisu tako impozantne kao lani, kada je dobit povećana gotovo 90 posto, ali trend snažnog rasta se nastavlja.
"Ostvarili smo izvrsne rezultate te potvrdili kvalitetan održivi rast u ključnim segmentima poslovanja i vodeću poziciju na tržištu. Poslovni prihodi su porasli, troškovi ukazuju na operativnu izvrsnost. Kapitalna i likvidnosna pozicija su snažne, kreditni portfelj je otporan i dostatno pokriven rezervacijama", navodi Uprava koju predvodi Dalibor Ćubela.
U prvih pola godine banka je od kamata uprihodila 379 milijuna eura, što je za trećinu (33,2 posto) više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. No zbog rasta kamatnih stopa na depozite znatno su porasli i rashodi, s 39 na 103 milijuna eura, ili za 164,1 posto. Tako su neto prihodi od kamata uvećani za 13,5 posto, na 294 milijuna eura. Prihodi od provizija i naknada rasli su osam posto, na 104 milijuna eura, a kako su blago povećani i rashodi, na kraju je neto iznos povećan 7,6 posto, na 85 milijuna eura.
Neto dobit od trgovanja i ostali prihodi i rashodi iznosili su 31 milijun eura, veći su za devet milijuna eura, odnosno 40,9 posto nego u usporedivom razdoblju. Troškovi poslovanja, pak, rasli su tek 2,6 posto i iznosili su 120 milijuna eura.
U izvješću Uprava navodi da je snažno povezana "s našom zajednicom", da pružaju podršku gospodarstvu i društvu, financirajući "većinu kredita na tržištu", ulaganjem "u najbolja korisnička iskustva", održavajući snažnu platnu infrastrukturu. "Transformiramo našu kulturu, radimo na pojednostavljenju i digitalizaciji naše organizacije i procesa kako bismo osigurali održivost", navode.
Depoziti komitenata, primarni izvor financiranja, smanjeni su 2,2 posto, ili za 379 milijuna eura, uključujući stanovništvo i pravnih osoba. Razlog tome vjerojatno je povlačenje depozita radi ulaganja u povoljnije državne vrijednosne papire. No depoziti Zabe i dalje su pozamašni, iznose 16,6 milijardi eura. Neto krediti i predujmovi komitentima porasli su pet posto, ili za 516 milijuna eura, na 10,8 milijardi eura, a povećanje obuhvaća stanovništvo i pravne osobe.
Zaba je izvijestila da namjerava inicirati izdanje dugoročnih obveznica u iznosu do 160 milijuna eura, ciljanog dospijeća 2034. godine. Svrha je "raspoređivanje izdanih obveznica kao instrumenta dopunskog kapitala", a to podliježe odobrenju nadležnog regulatora. Izdane obveznice će u cijelosti upisati UniCredit i neće biti uvrštene pri izdanju ni na jednom uređenom tržištu.