veliko istraživanje

Kongresna industrija bilježi porast troškova veći od 30 posto, fale nam veliki kongresni centri, nema radnika...

Najčešće održana događanja u Hrvatskoj su ona s 50 do 200 sudionika (81%), dok se jako rijetko organiziraju skupovi za više od 400 osoba.

Kongres/ Ilustrativna fotografija

 Tonci Plazibat/Cropix

Iako je promet u segmentu poslovnih putovanja u protekle dvije godine vratio pa i nadmašio predpandemijske brojke, izazovi su i dalje veliki zbog ogromnog porasta troškova, koji je lani ponegdje premašio i brojku od 30 posto u odnosu na godinu ranije. Usto, pada vrijednost za novac, i dalje nam nedostaje infrastruktura te veliki kongresni centar za organizaciju međunarodnih skupova. Pokazuje to istraživanje portala PoslovniTurizam provedeno početkom ove godine, a sudjelovalo je 122 ispitanika na području cijele Hrvatske, od organizatora događanja, kongresnih hotela i kongresnih centara do specijaliziranih agencija, turističkih zajednica te dobavljača.

Kod većine ispitanika (41%) prihodi od MICE (meetings, incentive, conference, exhibitions) segmenta u 2024. godini porasli su 10-20 posto u odnosu na 2023. godinu, dok ih je 18 posto zabilježilo rast prihoda za više od 20 posto.

Najčešće održana događanja u Hrvatskoj su ona s 50 do 200 sudionika (81%), dok se jako rijetko organiziraju skupovi za više od 400 osoba. Kod vrsta poslovnih skupova prednjače seminari i poslovni sastanci, zatim incentivi i teambuilding događanja kao načini nagrađivanja ili motiviranja poslovnih partnera i zaposlenika, dok se u nešto manjoj mjeri organiziraju konferencije te stručni kongresi i znanstveni simpoziji. Poslovni gosti većinom dolaze iz Hrvatske i zemalja Europske unije.

Očekuju rast industrije za 20 posto

Iako se porast troškova organizacije događanja koji uključuju najam konferencijskih dvorana, hrane i pića, smještaja i ostalo, kod 63 posto ispitanika kreće u rasponu od 10 do 30 posto, a kod 12 posto njih prelazi 30 posto tijekom 2024. u odnosu na godinu ranije, većina ispitanika je optimistična prilikom najava broja događanja i kretanja prihoda koje očekuju u 2025. godini. Tako 65 posto ispitanika očekuje porast broja poslovnih događanja i prihoda u MICE segmentu i do 20 posto u odnosu na prošlu godinu.

Većina ispitanika ne planira dodatna zapošljavanja tijekom ove godine, a upravo je problem nedostatka kvalitetne radne snage, uz porast razine ukupnih troškova uzrokovanih inflacijom te već godinama poznat nedostatak kvalitetnih event prostora, prije svega velikih kongresnih centara za međunarodne skupove, naveden kao trenutno najveći izazov u organizaciji događanja u Hrvatskoj.

Iako su online i hibridni formati događanja zadržali svoje mjesto i nakon završetka pandemije te se često organiziraju unatoč povratku događanja uživo, korištenje umjetne inteligencije kao zadnjeg trenda u digitalnim tehnologijama, još nije u potpunosti zaživjelo.

Preko 40 posto ispitanika je koristilo generativne AI modele, najčešće ChatGPT, no samo 6 posto ih navodi kao odlično iskustvo koje je značajno unaprijedilo način planiranja i organizacije događanja. Većina ispitanika tvrdi kako AI pomaže ubrzati neke procese, ali njegov ukupan učinak nije bio značajan, iako prepoznaju potencijal AI-a za poslovanje i bolju organizaciju događanja u budućnosti.

Nemamo dovoljno letova van sezone

Nešto više od polovice ispitanih smatra kako Hrvatska jest konkurentna na svjetskom tržištu organizatora poslovnih događanja te da ima dovoljno aduta za privlačenje međunarodnih skupova. Kao naše najjače komparativne prednosti identificiraju se sigurnost i osjećaj dobrodošlice te atraktivna kombinacija poslovne i odmorišne ponude.

Ono što se već godinama ističe kao najveći nedostatak naše kongresne ponude u svjetskim razmjerima, a potvrđuje i ovo istraživanje, jest nedovoljan broj međunarodnih izravnih avionskih letova u proljeće i jesen, razdoblju najjače kongresne i incentive djelatnosti, te velikih kongresnih centara za više tisuća sudionika koji bi mogli ugostiti velika međunarodna događanja.

Nadalje, slaba ponuda dodatnih sadržaja u destinacijama izvan ljetne sezone, visoke cijene usluga te posljedično nedovoljna vrijednost za novac, kao i nedovoljna promocija i pozicioniranje Hrvatske kao kongresne destinacije u inozemstvu, u odnosu na njezinu turističku prepoznatljivost navode se kao značajni nedostaci naše ponude u odnosu na regionalne, ali i međunarodne konkurente.

Nismo konkurentni

"Prednosti i nedostaci Hrvatske kao destinacije na iznimno zahtjevnom međunarodnom kongresno-incentive tržištu su od ranije poznati, nedostatak velikih polivalentnih kongresnih centara ili nedostatan broj izravnih zračnih veza s najvažnijim europskim odredištima s godinama se nisu značajnije mijenjali. Nama još uvijek nedostaje barem jedan veliki kongresni centar u pravom smislu te riječi, s kojim bismo konkurirali barem najbližoj regiji, no takav se pomak neće brzo ni jednostavno dogoditi.

Ono što je relativna novost na popisu izazova s kojima se organizatori događanja susreću jest značajan porast troškova uzrokovanih općom inflacijom. Budući da naše destinacije uglavnom nisu puno ulagale u dodatnu infrastrukturu ili ponudu dodatnih zabavnih, ugostiteljskih i ostalih sadržaja, sve teže će visok porast cijena moći opravdati potencijalnim klijentima.

U našim sličnim istraživanjima prije desetak godina više od polovice ispitanika bilo je uvjereno kako Hrvatska pruža primjerenu kvalitetu usluge za novac.

U najnovijem istraživanju to više nije tako - slaba ponuda dodatnih sadržaja u destinacijama izvan ljetne sezone te visoke cijene usluga, odnosno nedovoljna vrijednost za novac nameću se kao značajni izazovi naše međunarodne konkurentnosti, odmah nakon prethodno navedenih infrastrukturnih nedostataka", pojašnjava Daniela Kos, voditeljica projekta PoslovniTurizam.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
20. veljača 2025 11:50