Hrvatski uvoz i vanjskotrgovinski deficit u sektoru poljoprivrede u 2024. godini, kao i svi negativni trendovi u većini sektora, u odnosu na razdoblje prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ukazuju na potrebu daljnjih strukturnih prilagodbi i snažnijeg strateškog usmjeravanja domaće poljoprivrede i prehrambene industrije.
Veliki serijal agronomskih tema "Tko nas hrani", koji je pokrenuo Jutarnji list, otvorio je važne rasprave o izazovima domaće proizvodnje, niskoj razini konkurentnosti i pritiscima s kojima se suočavaju gotovo svi sektori - od primarne proizvodnje do prerade. Unatoč značajnim ulaganjima iz nacionalnog proračuna i europskih fondova, brojke pokazuju da domaća proizvodnja i dalje teži izvozu sirovina dok se povećava uvoz proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Ovaj disbalans postaje sve veći, zbog čega se svi dionici sektora poljoprivrede i proizvodnje hrane slažu s tvrdnjom da je nužan snažan zaokret i osmišljavanje kvalitetnijih rješenja koja će pokrenuti proizvodnju i preradu te povećati produktivnost i osnažiti tržišnu poziciju poljoprivrednika i industrije.
Hrvatska ima ogroman broj registriranih poljoprivrednika, njih oko 160.000, raspolaže velikim poljoprivrednim površinama i prirodnim resursima, no to još nije u potpunosti kapitalizirano kroz održive modele proizvodnje, udruživanja i plasmana.
Ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj iznosi oko 3 milijarde eura, a prehrambena industrija generira dodatnih 8 milijardi eura godišnje. S druge strane, uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u 2024. godini premašio je 6,5 milijardi eura, s time da je deficit iznosio više od 2,4 milijarde eura. Strateškim planom RH i Strategijom poljoprivrede do 2030. godine postavljeni su ambiciozni ciljevi da se vrijednost proizvodnje podigne na 4 milijarde eura.
Analizirajući sadašnje trendove, takvo se nešto neće moći ostvariti bez snažnog zaokreta koji se može napraviti samo i isključivo horizontalnim i vertikalnim povezivanjem primarne proizvodnje i prerade, povećanjem produktivnosti, većim ulaganjima u nove, snažne preradbene kapacitete, navodnjavanjem te uvođenjem novih tehnologija proizvodnje koje će odolijevati sve većim klimatskim promjenama i pritiscima. Jedno od ključnih rješenja je i konačno rješenje za državno poljoprivredno zemljište - kako ga staviti u funkciju proizvodnje i stvaranja nove vrijednosti te kako eliminirati iz sustava brojne "lovce na poticaje", a građanima ponuditi dovoljne količine vlastite hrane dobre kvalitete i po nižim cijenama od današnjih.
Kako promijeniti ove trendove? Kako povećati domaću proizvodnju, unaprijediti konkurentnost, bolje povezati proizvođače, potaknuti udruživanje, kooperaciju i nove investicije?
Sve su ovo pitanja koja će biti u središtu konferencije "Hrvatska proizvodnja hrane - Rješenja za budućnost", koja će se održati u Čepinu 16. rujna 2025., u organizaciji Jutarnjeg lista koji promicanjem domaće poljoprivrede i proizvodnje hrane želi dati doprinos promjenama i potaknuti javnost na široku raspravu i konsenzus s ciljem promjene trendova i snažne promocije domaće proizvodnje.
Tijekom jednodnevnog programa i dva ključna panela te niz razgovara sa sudionicima, konferencija će pokušati pružiti konkretne odgovore i otvoriti prostor za konstruktivan dijalog između ključnih dionika sektora.
U panel-raspravi pod nazivom "Podvucimo crtu - okrenimo trendove", o rješenjima za budućnost domaće proizvodnje razgovarat ćemo s predstavnicima sektorskih udruženja, kreatorima rješenja i resornog ministarstva. Očekuje se sudjelovanje Zdravka Tušeka, državnog tajnika u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Dragana Kovačevića, potpredsjednika HGK za poljoprivredu i turizam, Irene Weber, glavne direktorice Hrvatske udruge poslodavaca, te Mladena Jakopovića, predsjednika Hrvatske poljoprivredne komore.
Drugi panel, pod nazivom "Agrobiznis budućnosti - kako pokrenuti kooperaciju", ugostit će Davora Doku, predsjednika Uprave Podravke Agri, Marka Pipunića, predsjednika Uprave Žito grupe, Ivonu Tupek, članicu Uprave Arivera Fruita, te Ivana Pandurevića, predsjednika Uprave Agro Invest grupe. Od njih ćemo pokušati dobiti odgovore na pitanja kako bolje povezati primarnu proizvodnju i preradu i je li budućnost kooperacije upitna ili je jedan od ključnih alata za pokretanje novih, boljih i uspješnih agronomskih priča u Hrvatskoj. A upravo su domaće agrotvrtke posljednjih godina pokazale da su ključne za uvođenje novih trendova i konsolidaciju proizvodnji.
Konferencija predviđa i dva mini razgovora o dvjema zanimljivim temama: kako povezati poljoprivredu i proizvodnju hrane s turizmom te kako motivirati mlade da se bave poljoprivredom.
Kroz raspravu "15 minuta za super ideju: Od polja do hotela", Ivana Budin Arhanić, članica Uprave Valamara, i Đurđica Hnatek Ervačić, voditeljica komercijale voća i povrća Osatina grupe, prikazat će nam njihov uspješan model suradnje i povezivanja tih dvaju ključnih gospodarskih sektora Hrvatske.
Isto tako, dva mlada i nagrađivana poljoprivrednika - David Pejić, najbolji mladi poljoprivrednik 2023., i Zvonimir Kalić, najbolji mladi poljoprivrednik 2019., u raspravi "15 minuta za super ideju: Je li mladost ludost - potaknimo mlade da ostanu na selu" odgovorit će na pitanje kako na poljoprivredu i ostanak na selu gledaju mladi i ima li život na selu perspektivu za mlade ljude.
Komentari
0