Predstojeća skupština dioničara Čakovečkih mlinova bit će na domaćoj poslovnoj sceni najnovije poprište sukoba većinskih vlasnika koji zbog rastuće poslovne neizvjesnosti predlažu prebacivanje dobiti u imovinu tvrtke i manjinskih dioničara koji smatraju da se dio dobiti treba iskoristiti za dividendu i isplatiti jer za to postoje uvjeti.
Budući da su u potonjem slučaju "pobunjeni" manjinski dioničari obvezni mirovinski fondovi s tisućama članova koji očekuju prinose na svoje buduće mirovine, primjer Čakovečkih mlinova, kao i Končara - Elektroindustrije, gdje su mirovinci također tražili dividendu nakon što je uprava društva predložila prebacivanje dobiti u imovinu, pokazuje da se ne radi samo o pitanju koje se tiče izravnih sudionika na tržištu kapitala.
Nije prvi put
U svakom slučaju, u posljednjih nekoliko mjeseci zadržavanje cjelokupne dobiti iz 2020. u imovini društva izglasale su - ili je takav prijedlog uprava društava - među ostalim, skupštine dioničara Nexe Grupe, Jadranskih galenskih laboratorija, Instituta građevinarstva Hrvatske, Podravske banke, Koteksa i Adriatic osiguranja.
Primjer Čakovečkih mlinova prikladan je za ilustraciju sraza protivnika i zagoravatelja isplate dividendi i zbog toga što se, prema argumentima dviju strana, ne radi o sporu koji traje od jučer.
Naime, dioničar Čakovečkih mlinova PBZ Croatia osiguranje za upravljanje mirovinskim fondovima, tražeći isplatu dividende od 500 kuna za dionicu, napominje, među ostalim, kako nije prvi put da se pretežiti dio ili cjelokupna dobit društva pretače u imovinu tvrtke.
"S obzirom na to da Društvo raspolaže više nego dovoljnom razinom visokolikvidnih sredstava, smatramo da eventualna isplata predložene dividende ne može utjecati na poslovnu stabilnost kompanije. Slijedom toga i činjenicom da Društvo posjeduje vrlo visoko stanje zadržane dobiti, smatramo da je opravdano isplaćivanje dividende", navodi se u prijedlogu PBZ CO. S druge strane, Uprava Čakovečkih mlinova predlaže isplatu dividende iz dobiti tvrtke za 2001., 2002. i 2011., ali u upola manjem iznosu od onog koji traže mirovinci.
U istome tonu, podsjetimo, izbio je nedavno spor između dioničara varaždinske Koke, čija je Uprava na skupštini društva 25. lipnja predložila izglasavanje odluke o zadržavanju lanjske dobiti, od 11,1 milijuna kuna, u njezinoj imovini. Nakon što su dioničari Koke Pero Vlainić i Danijel Labaš uputili protuprijedlog o isplati dividendi, na kraju je ipak izglasana odluka o izdvajanju dijela Kokine dobiti za dividendu.
Auto Hrvatska
Slična situacija nastala je u Auto Hrvatskoj, čija je upravljačka struktura za skupštinu dioničara predložila prebacivanje 44,7 milijuna kuna dobiti iz 2020. u imovinu, a isplatu dividende od 40 kuna po dionici iz dobiti prethodnih godina. Udruga malih dioničara Auto Hrvatske nije se složila s time. Na kraju je izglasana dividenda od 40 kuna iz dobiti ostvarene prethodnih godina.
- Dioničari kompanija moraju biti svjesni da se dobit koju društva iskazuju, u pravilu, ne čuva na nekom posebnom računu tvrtke - napominje konzultant Andrej Grubišić. Ona se, pojašnjava, upotrebljava u svakodnevnom poslovanju tvrtke, primjerice, za investicije ili pokriće gubitaka iz prethodnih godina.