NIJE PRVI PUT

Kompanije spremaju dobit u imovinu za crne dane, mirovinski fondovi gube strpljenje

PBZ Croatia osiguranje traži isplatu dividende od 500 kuna po dionici Čakovečkih mlinova
U PBZ CO-u, koji vodi Dubravko Štimac, tvrde da su Čakovečki mlinovi više nego dovoljno kapitalizirani te da njihovo poslovanje neće ugroziti isplata dividende dioničarima
 Bruno Konjević/Cropix

Predstojeća skupština dioničara Čakovečkih mlinova bit će na domaćoj poslovnoj sceni najnovije poprište sukoba većinskih vlasnika koji zbog rastuće poslovne neizvjesnosti predlažu prebacivanje dobiti u imovinu tvrtke i manjinskih dioničara koji smatraju da se dio dobiti treba iskoristiti za dividendu i isplatiti jer za to postoje uvjeti.

Budući da su u potonjem slučaju "pobunjeni" manjinski dioničari obvezni mirovinski fondovi s tisućama članova koji očekuju prinose na svoje buduće mirovine, primjer Čakovečkih mlinova, kao i Končara - Elektroindustrije, gdje su mirovinci također tražili dividendu nakon što je uprava društva predložila prebacivanje dobiti u imovinu, pokazuje da se ne radi samo o pitanju koje se tiče izravnih sudionika na tržištu kapitala.

Nije prvi put

U svakom slučaju, u posljednjih nekoliko mjeseci zadržavanje cjelokupne dobiti iz 2020. u imovini društva izglasale su - ili je takav prijedlog uprava društava - među ostalim, skupštine dioničara Nexe Grupe, Jadranskih galenskih laboratorija, Instituta građevinarstva Hrvatske, Podravske banke, Koteksa i Adriatic osiguranja.

Primjer Čakovečkih mlinova prikladan je za ilustraciju sraza protivnika i zagoravatelja isplate dividendi i zbog toga što se, prema argumentima dviju strana, ne radi o sporu koji traje od jučer.

Naime, dioničar Čakovečkih mlinova PBZ Croatia osiguranje za upravljanje mirovinskim fondovima, tražeći isplatu dividende od 500 kuna za dionicu, napominje, među ostalim, kako nije prvi put da se pretežiti dio ili cjelokupna dobit društva pretače u imovinu tvrtke.

"S obzirom na to da Društvo raspolaže više nego dovoljnom razinom visokolikvidnih sredstava, smatramo da eventualna isplata predložene dividende ne može utjecati na poslovnu stabilnost kompanije. Slijedom toga i činjenicom da Društvo posjeduje vrlo visoko stanje zadržane dobiti, smatramo da je opravdano isplaćivanje dividende", navodi se u prijedlogu PBZ CO. S druge strane, Uprava Čakovečkih mlinova predlaže isplatu dividende iz dobiti tvrtke za 2001., 2002. i 2011., ali u upola manjem iznosu od onog koji traže mirovinci.

U istome tonu, podsjetimo, izbio je nedavno spor između dioničara varaždinske Koke, čija je Uprava na skupštini društva 25. lipnja predložila izglasavanje odluke o zadržavanju lanjske dobiti, od 11,1 milijuna kuna, u njezinoj imovini. Nakon što su dioničari Koke Pero Vlainić i Danijel Labaš uputili protuprijedlog o isplati dividendi, na kraju je ipak izglasana odluka o izdvajanju dijela Kokine dobiti za dividendu.

Auto Hrvatska

Slična situacija nastala je u Auto Hrvatskoj, čija je upravljačka struktura za skupštinu dioničara predložila prebacivanje 44,7 milijuna kuna dobiti iz 2020. u imovinu, a isplatu dividende od 40 kuna po dionici iz dobiti prethodnih godina. Udruga malih dioničara Auto Hrvatske nije se složila s time. Na kraju je izglasana dividenda od 40 kuna iz dobiti ostvarene prethodnih godina.

- Dioničari kompanija moraju biti svjesni da se dobit koju društva iskazuju, u pravilu, ne čuva na nekom posebnom računu tvrtke - napominje konzultant Andrej Grubišić. Ona se, pojašnjava, upotrebljava u svakodnevnom poslovanju tvrtke, primjerice, za investicije ili pokriće gubitaka iz prethodnih godina.

'Koliko tvrtki ne isplaćuje dobit, Čudim se da sporova nema više'

Izraženiju sklonost naših dioničkih društava da dobit iz prošle godine prebacuju u rezerve društva ili deklariraju kao zadržanu dobit, uskraćujući time dividendu dioničarima, Andrej Grubišić vidi kao posljedicu dvaju ograničenja koja stoje na putu uporabe dobiti za dividende.

- Prvo se odnosi na zakonske prepreke trgovačkim društvima koja su lani primila državnu pomoć, odnosno subvencije za isplatu plaća uslijed lockdowna. S tim u vezi je i drugo ograničenje za isplatu dividendi koje vidim, a nije zakonske, nego realne ekonomske prirode.

Naime, valja računati s realnom nemogućnošću tvrtki da iskazanu dobit i upotrijebe za dividende zbog poteškoća u novčanom toku.

Moguće je da društva procjenjuju da zbog dinamike priljeva novca ili, primjerice, naplate odrađenih poslova, što je opet otežano zbog lockdowna, neće moći isplatiti dividendu - komentira Grubišić.

S obzirom na veliki broj tvrtki koje ne isplaćuju dividendu unatoč ostvarenoj dobiti, čudi što nema više sporova između dioničara oko onoga što se korporativnim rječnikom naziva "politikom isplate dividendi".

- Dio dioničara zacijelo je dobio uvjeravanja uprava društava da im je možda bolje u ovom trenutku podržati neisplatu dividendi jer će dobit koja je zadržana biti iskorištena tako da u sljedećim godinama dobit društva bude veća, a samim time i dividenda. Postoje situacije kada je i samim dioničarima u interesu da se dividenda ne isplaćuje - napominje Andrej Grubišić.
(V. Marjanović)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 11:03