ANALIZA DEMOGRAFA

Koliku će mirovinu imati milenijci? Obrazovaniji su i zarađuju više od ostalih

Demografski trendovi imaju ključan utjecaj na mirovine: produžuje se životni vijek, raste udio stanovnika starijih od 65 godina


Dr. Ivan Čipin

 Davor Pongračić/Cropix

Koliku će mirovinu imati milenijci? Pogodile su ih dvije velike krize, ali imaju jednu važnu prednost za lakšu brigu o svojoj budućnosti!

Rast očekivanog trajanja života i sve malobrojnije nove generacije, što je rezultat niskog nataliteta i iseljavanja, dva su demografska trenda koja su u velikoj mjeri oblikovala demografiju Hrvatske u posljednjih trideset godina. Od 1990. do 2020. očekivano trajanje života pri rođenju u Hrvatskoj povećalo se za 5,5 godina i očekuje se da će se povećati za otprilike još toliko do 2050. Slijedom tih trendova dobna piramida u tom se razdoblju izmijenila i nastavit će se mijenjati u idućim desetljećima.

I dok je 1990., kada je Hrvatska zabilježila povijesni maksimum u broju stanovnika, populacija stanovništva radne dobi od 20 do 64 godine bila 5,2 puta veća od dobne skupine starijih od 65 godina, ona je danas veća za neusporedivo skromnijih 2,8 puta. Prema projekciji Eurostata, u 2050. godini bit će veća samo 1,7 puta.

Drugim riječima, dok je udio starijih od 65 godina u radno sposobnoj populaciji prije trideset godina bio niži od 20 posto, očekuje se rast tog udjela na gotovo 60 posto do 2050. Dakle, utrostručit će se u samo 60 godina! Ovaj fenomen jasno oslikava intenzitet demografskog starenja, koji je kombinirani rezultat triju čimbenika: duljeg životnog vijeka starijih, niske stope fertiliteta i trenutne dobne strukture stanovništva (koja je ponajprije odraz prošlih trendova u vitalnim događajima i migracijama). Ovakva demografska transformacija, koja je gotovo pa neizbježna, prijeti održivosti mirovinskog sustava i kvaliteti života mlađih generacija u mirovini.

Kakva mirovinska budućnost onda čeka milenijce, generaciju rođenih od 1981. do 1996.? Dobra je vijest za generaciju milenijaca da je za najmlađe među njima mirovina udaljena četiri desetljeća i ona im je trenutno zadnja stvar na umu. Budući da će najstariji među njima navršiti pedesetu za deset godina, to im ostavlja još prilično mnogo vremena za planiranje dulje radne karijere i štednje za mirovinu.

Milenijci su tijekom svoje odrasle dobi već doživjeli dva velika ekonomska poremećaja koja su utjecala na njihov životni standard i stavove prema osobnim financijama. Iako se svaka generacija suočava s vlastitim jedinstvenim prilikama i izazovima, mnogi smatraju da su teškoće s kojima se suočavaju milenijci posebno značajne. Financijska kriza i velika recesija krajem 2000-ih doveli su do neuobičajeno visoke i dugotrajne nezaposlenosti. Recesija je posebno teško pogodila mlađe radnike, za koje je vjerojatnije da će ostati bez posla nego oni stariji.

Ekonomske posljedice nezaposlenosti mogu biti dugotrajne, što dovodi do manje zarade i na budućim poslovima. Štoviše, milenijci rođeni sredinom i krajem 1980-ih, koji su u to krizno vrijeme završavali studij, imali su problem s pronalaženjem dobro plaćenog posla. Izgubljena zarada može negativno utjecati i na buduću mirovinu, koja je vezana uz uplate mirovinskih doprinosa. Novo globalno istraživanje Deloittea pokazalo je da je tijekom pandemije koronavirusa i bolesti covid-19 samo trećina milenijaca zadržala svoj radni status i plaću.

Milenijci se u većoj mjeri nego prethodne generacije zapošljavaju na prekarnim poslovima. Sklapaju brakove i kupuju stanove kasnije te kasnije imaju djecu. Više je milenijaca koji žive s roditeljima nego što je to bio slučaj s prijašnjim generacijama. Hrvatski milenijci tu su među rekorderima u Europskoj uniji. Milenijci imaju slabije izglede da će biti aktivni na tržištu rada u 20-im i ranim 30-im godinama od prethodnih generacija, što može biti odraz visokih stopa nezaposlenosti koje su postojale u ranoj fazi karijere ili su povezane s većim stopama nastavka postsekundarnog obrazovanja, što je također rezultat slabosti tržišta rada.

Istraživanja pokazuju da su milenijci generacija kojoj su važna iskustva i da se brinu o okolišu. Dulji životni vijek koji ih očekuje znači da moraju akumulirati više bogatstva kako bi održali svoj životni standard u mirovini. Budući da njihovi roditelji žive dulje nego prethodne generacije, milenijci će nasljedstvo dobiti kasnije u životu. Projekcije Europske komisije iz najnovijeg Ageing Reporta kažu da milenijce čeka ekonomska budućnost s nižim stopama gospodarskog rasta nego u prošlosti.

Teško je prognozirati buduću akumulaciju bogatstva, no milenijci imaju i jednu značajnu prednost u odnosu na prijašnje generacije – riječ je o najobrazovanijoj generaciji u povijesti, koja ima veće zarade od prethodnih generacija (posebno žene). Zbog demografskih trendova trebat će raditi dulje nego prijašnje generacije, a dulji rad, naravno, olakšava osiguranje adekvatne štednje za mirovinu.

Demografski i ekonomski izazovi ukazuju na potrebu za povećanjem osobne odgovornosti za vlastitu financijsku sudbinu u umirovljeničkom razdoblju. Za mlađe generacije rano je djelovanje ključno za osiguravanje sigurnosti dohotka od mirovine, posebno zbog predviđenog nastavka povećanja životnog vijeka. Istraživanja pokazuju da milenijci pokazuju veću sklonost štednji za mirovinu u usporedbi s generacijom X, a njihova viša razina obrazovanja trebala bi im olakšati štednju za mirovinu.

Budući da su mnoge vlade pod pritiskom preispitivanja dosadašnje uloge države u osiguravanju mirovinskih primanja, mlađi radnici morat će raditi dulje i povećati svoju mirovinsku štednju. O vlastitoj štednji ovisit će hoće li milenijci u umirovljeničkim danima imati dovoljno novca za održavanje životnog standarda kakav su imali prije umirovljenja. A demografska slika Hrvatske tada će biti uvelike drugačija od one početkom ovog tisućljeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. travanj 2022 07:18