INTERVJU

‘Knjigu narudžbi smo popunili, već ove godine očekujemo pokazatelje iz rekordne 2019.‘

Hrvatska industrija, blago rečeno, zaostaje u razvoju. Zapeli smo između druge i treće industrijske revolucije, kaže predsjednik uprave High Speed Technique
Mladen Šarlija
 Jure Miskovic/Cropix

Zadarski HSTec, High Speed Technique, je inovativna razvojno-proizvodna tvrtka s dugogodišnjim iskustvom na području proizvodnje visokobrzinskih motorvretena, industrijske automatizacije i robotike, servisa i popravaka vretena čiji udjel posljednjih godina značajno raste. Mladen Šarlija suvlasnik je, suosnivač i već četiri godine predsjednik uprave tvrtke HSTec. Tvrtku je osnovao s dugogodišnjim partnerima Željkom Gojom i Franom Marasovićem.

Prošlu godinu je obilježila kriza. Kako ste vi prošli?

Morali smo usporiti proizvodnju kao i većina naših kupaca. U prvom dijelu godine bili su otežani dobavni lanci i plasman proizvoda tako da je sve izgledalo dosta loše. Pozitivno je bilo to da isporuka narudžbi nije bila otkazana, nego odgođena ili zaustavljena. Krajem godine sve je živnulo te je započeo rast, najprije u Kini, a Kina je povukla Njemačku . To je povuklo i nas tako da su već krajem prošle godine svi poslovni pokazatelji bili u usponu. Blagi ali vrlo stabilan rast nastavio se i u ovoj godini. HSTec je u prošloj godini imao pad oko 7 do 8 posto prihoda. Početkom krize kada su stale aktivnosti prognoze su bile značajno lošije. U HSTecu radi 96 zaposlenika i u krizi smo donijeli odluku da ćemo očuvati sva radna mjesta. U našoj sestrinskoj tvrtki Kontakt zaposleno je 11 zaposlenika.

Jeste li optimisti za ovu godinu?

Jesmo. Knjiga narudžbi nam je dobro popunjena, ulaz novih narudžbi je stabilan, kao i upiti kupaca i prodajne aktivnosti. Očekujemo povratak na pokazatelje iz rekordne pretkrizne 2019. godine već u ovoj godini. Jasno, ako ne nastupe neželjeni događaji vezani uz pandemiju.

image
HSTec

Je li vaš optimizam temeljen na oporavku vaših partnera ili na nekim novim projektima?

Radi se i o jednom i o drugom.Interno smo provodili reorganizaciju poslovanja, digitalizaciju , otvarali smo nova tržišta . Europa nam je uvijek bila glavno tržište a značajno smo razvili Azijsko pacifičku regiju i SAD. Prije krize proveli smo niz aktivnosti koje su nam ojačale otpornost na krizu. Naravno, nismo znali da će doći do krize nego je to bila strategija našeg razvoja. U ovoj krizi se pokazalo da imamo veliku otpornost. Kriza nas je samo lagano okrznula .

Možete li nešto reći o novim tržištima?

Raste nam kinesko tržište jer smo neposredno prije krize zaključili prodajno servisno partnerstvo u Šangaju . Puno kineskih tvornica koristi naša visokotehnološka vretena. Pokazala se potreba za osnivanjem tog servisno prodajnog centra odakle osvajamo dio tržišta koji do sada nismo obrađivali. Imamo još dva prodajno servisna partnera . Jedan dugogodišnji u Njemačkoj i jedan u Singapuru. Tako smo diversificirali tržište i industrije te smo stabilniji i otporniji na krize.

image
Jure Miskovic/Cropix

Koliko vam je stabilno njemačko tržište?

Iako je Njemačka industrija zabilježila najveći pad u novijoj povijesti , činjenica je da se sada oporavlja i ima rast. To naravno pozitivno utječe i na naše poslovanje .Puno očekujemo i od kineskog tržišta jer imaju značajan rast i dosta ulažu u tehnološki razvoj a mi imamo konkurentne visokotehnološke proizvode koje oni još uvijek ne proizvode.

image
Jure Miskovic/Cropix

Imali ste dva investicijska ciklusa u posljednjih nekoliko godina. U što ste uložili?

Uložili smo značajna sredstva u izgradnju proizvodnog prostora i obnovu strojnog parka. Od 2016. godine smo imali dva uzastopna velika investicijska ciklusa tehnološke obnove. Izgradili smo 1000 metara četvornih proizvodnih hala a na to smo nadovezali nabavku šest visokovrijednih najmodernijih strojeva. Obnovili smo strojni park, uveli neke nove tehnologije poput laserskog navarivanja , 3D printanja... U svaki investicijski ciklus uložili smo po 1,5 milijuna eura , što znači oko tri milijuna eura ukupno, dok smo u digitalizaciju uložili oko 200 000 eura. Prije tri- četiri godine smo krenuli u digitalizaciju vlastitog poslovanja koju smo dovršili integracijom svih poslovnih procesa. Nadogradili smo naš ERP sustav, uveli mršave lean poslovne modele te poslovne procese podignuli na znatno višu razinu.

Kako se razvija vaš segment robotske automatizacije?

Taj segment poslovanja nam se jako lijepo i sve brže razvija. Približava se polovici udjela u našim prihodima. U segmentu robotike nam je značajno tržište Njemačka gdje imamo prodajnog predstavnika za njemačko govorno područje dok mi organiziramo prodaju za ostatak svijeta.Osim Hrvatske najznačajnije tržište nam je naša regija. Znači osim Slovenije i BiH tu je Mađarska, Rumunjska, Turska ..Nismo otvorili sva tržišta u ovoj regiji ali smo na svima marketinški aktivni.

Raste li u tom segmentu hrvatsko tržište?

Proces robotizacije u Hrvatskoj raste na krilima novca i projekata iz EU fondova. Svaka druga robotska ćelija je sufinancirana novcem iz EU fondova. Potrebno je raspisivati više natječaja i alocirati veća sredstva za projekte u gospodarstvu. Ovo je jedinstvena prigoda za tehnološko uzdizanje hrvatske industrije i za nova kvalitetna radna mjesta , što bi rezultiralo proizvodima visoke dodane vrijednosti.

image
Jure Miskovic/Cropix

Kao industrijalac kako gledate na uspjehe ICT sektora?

ICT sektor sjajno raste i to je dobar i nezaustavljiv proces. Ali nikako se ne smije zapostaviti proizvodnja.Pogotovo ona koja ima proizvode visoke dodane vrijednosti. Ako se u Hrvatskoj i ono malo preostale industrije ugasi, onda ćemo u tehnološkom smislu postati treća zemlja. Radit ćemo Lohn poslove za druge. Država se od usluga i Lohn poslova ne može razvijati.

Ima li hrvatska industrija prigodu?

Država ne može razviti visoko tehnološki konkurentan proizvod ali može usmjeriti sredstva iz EU fondova u takve projekte. Ta sredstva su na raspolaganju.Programa i projekata ima. Na poduzetnicima je da ih usmjere u razvoj konkurentnih proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Osnova razvoja svakog društva je tehnološki razvoj.

Gdje je Hrvatska što se tiče Industrije 4.0?

Osim pojedinih sjajnih tvrtki koje drže korak s najrazvijenijim svjetskim kompanijama , blago rečeno mi zaostajemo u razvoju. U prosjeku smo zapeli negdje između druge i treće industrijske revolucije. Proizvodimo i imamo naznake automatizacije i u prosjeku se nalazimo tamo gdje je njemačka industrija bila sedamdesetih i osamdesetih godina. Fondovi su nam velika prigoda da uložimo u podizanje tehnološke razine našeg gospodarstva. Ništa se ne poklanja jer se taj uložen novac brzo vraća. Drugog puta nema. Srednje razvijene države puno više novca ulažu u istraživanje i razvoj od Hrvatske a s visoko razvijenim zemljama se uopće ne možemo uspoređivati. Na raspolaganju nam je dovoljno novca, samo je krivo usmjeren.

image
Jure Miskovic/Cropix

Jeste li zadovoljni školstvom?

Vidimo pozitivne pomake. Jako smo zadovoljni suradnjom s obrazovnim ustanovama. Prošlu godinu smo s Tehničkom školom u Zadru sklopili ugovore o dualnom školovanju šest učenika. Ti učenici dva dana tjedno provode u našim pogonima gdje se osposobljavaju za rad. Nadamo se da će nakon završetka školovanja raditi kod nas. Imamo sjajnu suradnju i s FESB-om, FSB-om, FER-om, s fakultetima strojarstva u Ljubljani u Njemačkoj, Švedskoj , Austriji ..., ne samo na stipendiranju studenata, nego i u sklopu zajedničkih projekata. Pridružili smo se međunarodnom razvojnom konzorciju financiranim od strane EIT Manufacturing, gdje razvijamo proizvodna rješenja efikasnijim kriogenim hlađenjem i podmazivanjem oštrice alata, odnosno zeleni proces proizvodnje. S drugim partnerom razvijamo za Pomorski fakultet iz Splita uređaj za znanstveno ispitivanje kliznih ležajeva. S FSB-om imamo također niz projekata. Dio smo projekta CRTA, koji je najveći projekt za razvoj robotike u regiji. Prostor se već izgradio a mi smo na natječaju dobili posao opremanja robotskih stanica i pripadajuće opreme u vrijednosti od 8,5 milijuna kuna. Taj novi robotski centar u okviru FSB-a služit će generacijama studenata i znanstvenika u radu vezanom uz robotiku i umjetnu inteligenciju. Bit će dovršen u tijeku godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. listopad 2021 12:27