Klimatske promjene naškodit će urodu i kvaliteti hmelja u glavnim europskim regijama za uzgoj te kulture, upozoravaju stručnjaci.
Količina ubranog hmelja i sadržaj alfa-kiselina, ključnih za gorak okus piva, bit će u prosjeku znatno manji nego do sada, upozorava međunarodni tim koji je proveo istraživanje, objavljeno u utorak u časopisu Nature Communications.
Stručnjaci su analizirali situaciju na pet glavnih područja uzgoja, uključujući tri u južnoj Njemačkoj i po jedno u Češkoj i Sloveniji.
U razdoblju od 2021. do 2050. količina alfakiselina trebala bi se po njihovim izračunima smanjiti za trećinu po hektaru obrađene površine u odnosu na razdoblje od 1989. do 2018. godine, izračunali su.
U najvažnijem europskom području uzgoja, Hallertau, trebala bi se smanjiti gotovo 40 posto.
Značajan pad primijećen je već u proteklim žetvama, istaknuo je istraživački tim pod vodstvom Martina Moznyja sa Češke akademije znanosti u Brnu, pripisavši trend u prvom redu povišenim temperaturama i manjoj količini oborina.
Njemački stručnjaci osporavaju pojedine zaključke studije, ali slažu se da se količina alfa kiselina promijenila.
"(Zaključak) je u skladu s našim osobnim iskustvom", rekao je Erich Lehmair iz Udruge njemačkih uzgajivača hmelja.
Direktor najvećeg svjetskog trgovca hmeljom Barth-Haasa Thomas Raiser čvrsto pak vjeruje da će nove sorte i metode uzgoja zaštititi konkurentnost uzgoja hmelja na jugu Njemačke.