Oči svjetskih financijaša i tijekom vikenda bile su uprte u Kinu. Vlasti u Pekingu bi, naime, u ponedjeljak trebale objaviti podatke o gospodarskom rastu u 2018. godini, za koje ekonomisti očekuju da su najslabiji u 28 godina.
Prema prognozama analitičara koje je anketirao Reuters, kinesko je gospodarstvo u posljednjem tromjesečju prošle godine ostvarilo rast od 6,4 posto u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Ostvare li se te prognoze, bit će to sporiji rast na godišnjoj razini nego u drugom kvartalu, kada je rast kineskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) iznosio 6,5 posto.
Iako se i dalje radi o impresivnim stopama gospodarskog rasta, gospodarska aktivnost u najmnogoljudnijoj zemlji svijeta znatno je slabija nego ranijih godina. Sliku dodatno 'kvare' očekivanja analitičara o rastu BDP-a na kvartalnoj razini. Naime, prema njihovim prognozama, kinesko je gospodarstvo u posljednjem tromjesečju 2018. godine ostvarilo rast od samo 1,6 posto u odnosu na treće tromjesečje.
Slab rezultat
Pokažu li se prognoze analitičara točnima, konačni bi rezultat za Kinu u prošloj godini mogao biti zabrinjavajuće slab. Prognoze analitičara koje je anketirao Reuters pokazuju da je rast kineskog BDP-a u 2018. godini usporio na 6,6 posto, što će biti najmanje još od 1990. godine. U 2017. godini kinesko je gospodarstvo raslo po stopi od 6,8 posto, dok analitičari u ovoj godini očekuju rast kineskoga BDP-a od samo 6,3 posto.
- Ono što Kina stvarno može napraviti u ovoj godini je da spriječi deflaciju, recesiju i snažno usporavanje gospodarstva - ocijenio je za Reuters Chen Xingdong, glavni ekonomist za Kinu BNP Paribasa.
Dio analitičara, pak, smatra da su stvarni rezultati čak i slabiji od onih koje objavljuje službena statistika. Taj zaključak izvlače na temelju podataka o slabijim rezultatima kineske industrije i trgovine posljednjih mjeseci 2018. godine, ali i zbog trgovinskog rata Kine i SAD-a.
Poticanje gospodarstva
Zbog svega toga, dio analitičara očekuje da će vlasti u Pekingu nastaviti s mjerama poticanja gospodarstva. Ovih je dana, primjerice, Narodna banka Kine u novčani krvotok druge po veličini ekonomije svijeta 'upumpala' dosad rekordnih 570 milijardi juana (oko 83 milijarde američkih dolara), pa ekonomisti vjeruju da će središnja banka nastaviti s takvim mjerama. K tome, vjeruju da bi kineska središnja vlast putem smanjenja poreznih i drugih davanja gospodarstvo mogla rasteretiti za čak dva bilijuna juana (preko 295 milijardi USD), te da bi regionalne i lokalne vlasti u Kini mogle, pišu strani mediji, dobiti zeleno svjetlo vlasti u Pekingu za emisiju obveznica u istom iznosu, novcem od kojih bi financirale ključne projekte.
Kako će se stvari odvijati u Kini znat će se sljedećeg tjedna, nakon što državna statistika objavi krvnu sliku kineskoga gospodarstva u prošloj godini, te nakon što vlasti u Pekingu donesu odluke o tome koje će mjere provesti.