Kineska je središnja banka u srijedu iznenadila svjetska tržišta, 'upumpavši' u novčani krvotok najmnogoljudnije zemlje svijeta dosad rekordnih 570 milijardi juana (oko 83 milijarde američkih dolara).
Taj je iznos Narodna banka Kine u financijski sustav pustila putem operacija na otvorenom tržištu, odnosno obratne repo aukcije, kojima središnje banke jačaju likvidnost na tržištu novca. U objašnjenju koje je dala sama Narodna banka Kine stoji da su se središnji bankari u Pekingu na takav potez odlučili kako bi ojačali likvidnost bankovnog sustava, koja je sve slabija.
No, analitičari ističu da problem ne leži samo u kineskim bankama, Naime, gospodarski rast u Kini sve je sporiji, a Kini, drugoj po veličini ekonomiji svijeta, čiji je bruto domaći proizvod (BDP) 2017. godine, prema podacima Svjetske banke, dosegao vrijednost veću od 12,2 bilijuna USD, što čini 15 posto svjetske ekonomije, potrebne su velike stope rasta kako bi mogla servisirati dugove.
Očekivanja analitičara govore da bi kineski bruto domaći proizvod (BDP) u ovoj godini trebao usporiti na 6,3 posto. Ostvare li se te procjene, bit će to najslabiji rast kineskoga gospodarstva u posljednjih 29 godina. Procjene stručnjaka govore da je Kina u prošloj godini ostvarila stopu gospodarskog rasta od 6,6 posto, dok je kinesko gospodarstvo u 2017. poraslo 6,9 posto. Iako se iz naše perspektive radi o stopama rasta gospodarstva o kakvima možemo samo sanjati, valja naglasiti da je gospodarski rast u Kini ranijih godina znao iznositi i preko 12 posto na godinu!
- Vijesti su jasne: gospodarstvo treba pomoć - prokomentirao je za Reuters Trinh Nguyen, viši ekonomist Natixisa u Hong Kongu.
Dodao je kako se kineske vlasti slažu da je gospodarstvu potrebna jača pomoć države, a ogromna financijska injekcija središnje banke korak je u tom pravcu. Inače, sličnih financijskih injekcija Narodne banke Kine, kako pokazuju podaci te institucije, ovih je dana bilo još, no one su ipak bile manjeg obujma od akcije poduzete u srijedu.
Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko Banka, smatra da se može očekivati još sličnih velikih financijskih injekcija u Kini. Kina, napominje naš sugovornik, po svaku cijenu nastoji izbjeći krizu, a dosadašnje mjere kineskih vlasti nisu dale većih rezultata, pa se u cijelu priču morala uključiti i monetarna politika.
- Kina je zadnjih godina bomba koja će se kad-tad rasprsnuti, samo je pitanje kada će se to dogoditi. Ona je i potencijalni okidač za neku novu svjetsku financijsku krizu - upozorava Stojić. upozorivši na probleme s kojima se suočavaju kineske financijske institucije, zatim na veliku zaduženost, ali i na probleme na kineskom tržištu nekretnina.
Usporavanje kineskoga gospodarstva izaziva sve veću zabrinutost i u zapadnim medijima. Tako na Bloombergu ocjenjuju da je Kina, zapravo već u krizi. Naravno, ne u 'klasičnom' značenju te riječi, budući da Kina i dalje ostvaruje velike stope rasta gospodarstva, već u usporedbi s ekonomskim 'boom', kroz koji je ta zemlja prolazila posljednjih desetljeća. Ukratko, zaključuju u svjetskim medijima, radi se o posebnom 'kineskom' obliku krize, u kojem gospodarstvo nastavlja rasti, ali banke i poduzeća grcaju u sve težim problemima.