Kina je uvela privremene carine na uvoz svinjetine iz Europske unije (EU) u rasponu od 15,6 posto do 62,4 posto, koje će stupiti na snagu 10. rujna, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine. Spomenuta odluka kineske vlade donesena je s obrazloženjem da je ‘EU uvela dampinške mjere na tržištu zbog kojih je kineska industrija pretrpjela značajnu štetu‘.
- Najavljene mjere Kine privremene su jer se očekuje da će istraga tamošnjeg Ministarstva trgovine trajati do prosinca ove godine. Tada se očekuju konačni nalazi - javlja agencija AFP čiji izvori u Europskoj komisiji najavljuju kako će ‘Bruxelles analizirati odluku Pekinga i poduzeti sve potrebne mjere za obranu proizvođača svinja u EU‘. Thierry Meyer, potpredsjednik Inaporca, francuskog udruženja proizvođača svinja, izrazio je uvjerenje kako je povećanje kineskih carina ‘vrlo loša vijest za cijelu industriju svinjetine, a ne samo za izvoz‘.
Stiže novo poskupljenje hrane? Europske carine na ruska gnojiva pustoše poljoprivrednike
- Ovo će sigurno imati utjecaj na smanjenje proizvođačkih cijena u Europi - ocijenio je Meyer za AFP. U Kini, dodao je sugovornik AFP-a, nikada nije bilo europskih damping praksi i one su proizašle iz problema s nametima koje je EU uvela na električne automobile iz Kine.
Kina je daleko najveći globalni proizvođač svinjetine, s udjelom od 49 posto na svjetskom tržištu i proizvodnjom od 57 milijuna tona godišnje. Iza Kine slijede EU s globalnim udjelom u proizvodnji svinjetine od 18 posto i SAD s 11 posto tržišnog udjela. Budući da je Kina i najveći svjetski potrošač svinjetine, lani je samo iz Španjolske uvezla svinjskog mesa u vrijednosti 516 milijuna eura.
Najveći potrošač
Kineske carine dolaze u trenutku kada se europski uzgajivači svinja već suočavaju s padom potražnje na kontinentu. Prema podacima Eurostata, u 2018. gotovo tri četvrtine svinja u EU uzgajano je u šest država članica: Španjolskoj (20,8 posto), Njemačkoj (17,8), Francuskoj (9,3), Danskoj (8,5), Nizozemskoj (8,1) i Poljskoj s udjelom od 7,4 posto.
- Objava carina dolazi nakon intenzivne diplomatske svađe EU s Kinom tijekom koje je predsjednik Xi Jinping ugostio desetke stranih dostojanstvenika, uključujući ruskog čelnika Vladimira Putina i sjevernokorejskog čelnika Kim Jong Una. Na veliko iritiranje Europljana, Peking nikada nije osudio rat u Ukrajini. Kina se službeno predstavlja kao neutralna strana i potencijalni posrednik u sukobu. No, kijevski saveznici optužuju Peking da pomaže Moskvi u zaobilaženju zapadnih sankcija, posebno dopuštajući joj da nabavi tehnološke komponente potrebne za proizvodnju oružja - komentira francuski portal ‘7 sur 7‘.
Kinesko ministarstvo vanjskih poslova u petak je izjavilo da se čvrsto protivi svakoj prisili, reagirajući na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa europskim čelnicima da izvrše ekonomski pritisak na Kinu zbog njezine podrške Moskvi. Trgovinski spor između Pekinga i Bruxellesa izbio je prošlog ljeta kada je EU uvela carine na električna vozila kineske proizvodnje od 45 posto, optužujući kineske državne subvencije za narušavanje konkurencije. Kina je odbacila optužbe i kao odgovor pokrenula carinska opterećenja, koja se općenito smatraju odmazdom, na svinjetinu, konjak i mliječne proizvode iz EU.
Komentari
0