Kineska ekonomija rasla je u 2021. godini ogromnih 8,1 posto, što je više nego što je prognozirala većina ekonomista, a i više nego što je godišnji cilj kineske vlade, koja bi programski bila zadovoljna s rastom od 6 posto na godišnjoj razini. Zadnji podatak o gospodarskom rastu Kine ukazuje na veliku razliku u sposobnosti generiranja ekonomskog razvoja u odnosu na sve razvijene zapadne ekonomije.
Ono što je zanimljivo jest da je Narodna banka Kine bez obzira na tako robustan rast odlučila spustiti kamatu na svoje zajmove za srednjoročno financiranje u ukupnom iznosu od 110 milijardi dolara. Centralna banka niti jedne razvijene demokracije uz tako visok rast ne bi razmišljala o rezanju kamatnih stopa. Kinezi si to mogu priuštiti jer njihovi centralni bankari nisu ranije dogurali kamatne stope u ekstremno nisku ili čak negativnu zonu. Tako će nove kamate na srednjoročne zajmove centralne banke Kine iznositi 2,85 posto, što je po zapadnim standardima visoko. Uz to, kineske su monetarne vlasti dodatno podigle likvidnost sustava, a smanjile su i kamatu na 7-dnevne repo ugovore.
Centralne banke velikih zapadnih zemalja upravo idu u potpuno suprotnom smjeru od Kineza. Federalne rezerve Sjedinjenih Država najavile su smanjivanje otkupa dizanja vrijednosnica te višekratno dizanje kamate u 2022. godini, Bank of England već je podigla kamate, Europska središnja banka usporava otkup vrijednosnica te stidljivo počinje pričati o dizanju kamata… Zapadne centralne banke zaoštravaju monetarnu politiku zbog pojave snažnih inflatornih trendova za koje nije jasno imaju li samo prolazni karakter ili na duži rok mogu proizvesti opasne inflacijske spirale.
Analitičari uglavnom procjenjuju kako je Narodna banka Kine odlučila spustiti kamate jer su zabrinuti zbog blagog usporavanja inače vrlo robusnog gospodarskog rasta. Naime, u zadnjem kvartalu 2021. godine kineski BDP rastao je "samo" 4 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine. To je i dalje bolje od predviđanja ekonomista, ali najsporije u godini i pol. Uz to, kineski ekonomisti primijetili su usporavanje rasta maloprodaje u prosincu 2021. na 1,7 posto te je očigledno da imaju sve više problema s kontrolom pandemije, bez obzira na krajnje rigorozne mjere. Ekonomisti procjenjuju kako će se posljedice niza lockdowna u Kini tek vidjeti u službenim statistikama, a isti bi mogao prouzrokovati i nove goleme probleme u globalnim lancima opskrbe.
Brif:
1. Ekstremno napeto između Ukrajine i Rusije. Ukrajnci su optužili Ruse kako stoje iza cyber napada na sustave 70 ukrajinskih institucija te smatraju kako je to priprema oružanog napada. Sjedinjene Države optužile su pak Rusiju kako su uspjeli pritajeno integrirati svoje malware u sustave niza zemalja pa i Amerike.
2. Bloomberg piše kako Srbija ima više šanse priključiti se brzo EU jer su glasači podržali ustavne promjene.
3. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić izjavio je za RTL kako su optužbe zbog insajderskog tradinga za 40-ak zaposlenika centralne banke ciljane zbog sprečavanja Hrvatske u ulasku u eurozonu, što je prenijela većina ozbiljnih svjetskih poslovnih medija.
Prijedlog dnevnog štiva:
Evo zašto bi mladi ipak trebali biti zabrinuti zbog miokarditisa nakon cijepljenja