Str/AFP
sigurna luka

Kina je iz korone izašla još jača, investicije rastu po rekordnim stopama

Kineske vlasti ističu da investitori na njihovu zemlju gledaju kao na ‘sigurnu luku‘ te navode kako BMW, Siemens i LG planiraju velika ulaganja
Piše: Gordana GrgasObjavljeno: 20. studeni 2020. 09:59

Da je kineski div izašao iz koronakrize osnažen, pokazuju i vijesti o rastu izravnih stranih ulaganja u tu zemlju čija će ekonomija, kao jedina među velikima, ove godine rasti gotovo dva posto.

Prema službenim kineskim izvorima, FDI u Kini je u prvih devet mjeseci ove godine porastao 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, unatoč pandemiji. U rujnu je FDI iznosio 14 milijardi dolara, što je rast od čak 25 posto u odnosu na prošlogodišnji rujan, a investicije su rasle kontinuirano od travnja. U listopadu je rast izravnih stranih investicija bio 18 posto. U kineskome Ministarstvu trgovine, štoviše, sada smatraju da investitori na njihovu zemlju gledaju kao na "sigurnu luku" te navode kako kompanije poput BMW-a, Siemensa, LG-ja i Toyote planiraju tamo velike investicije.

Logistički sektor

Analizirajući taj globalni trend vezan uz kineski oporavak i gospodarski bum nakon svladavanja zaraze koronavirusom, britanski Financial Times navodi nekoliko drugih primjera iz sektora logistike. Ivanhoé Cambridge, grupa koja ulaže po svijetu u ime mirovinskog sustava Quebeca, u lipnju je investirala u Kini u imovinu u vrijednosti od 400 milijuna dolara, a u kineski logistički sektor je posljednjih godina već uložila oko dvije milijarde dolara. J.P. Morgan Asset Management je ove godine ušao u 600 milijuna dolara vrijedan joint venture s kineskom logističkom kompanijom New Ease, a američka je kompanija uložila u ime sjevernoameričkih, europskih, bliskoistočnih i azijskih investitora, piše FT.

Dobar je primjer i njemački proizvođač industrijskih robota Hahn Automation koji planira investirati milijune eura u novu tvornicu u Kini tijekom iduće tri godine, kako piše Reuters, ne bi li iskoristio činjenicu da se kinesko gospodarstvo oporavlja od krize mnogo brže od drugih.

"Želimo li rasti zajedno s kineskim tržištem, moramo tamo proizvoditi", objašnjava izvršni direktor Frank Konrad, budući da se njihovim robotima "made in Germany" teško probijati na kineskom tržištu jer ga vlasti sve snažnije štite raznim barijerama. Cilj im je da u Kini do 2025. godine ostvaruju četvrtinu svojih prihoda, a trenutačno su na deset posto.

Zanimljvo je pritom da kineske FDI u inozemstvu, koje su doslovce cvjetale u razdoblju od 2015. do 2017., izazvavši tada silnu zabrinutost u Europi i SAD-u, već neko vrijeme ne rastu, štoviše pale su. Najveći investitor u Njemačkoj su Sjedinjene Države pa Britanija i Švicarska, a tek onda Kina. Lani je ispala iz top tri strana investitora u toj zemlji prvi put u deset godina.

Priljev kapitala

Prema podacima koje iznosi FT citirajući jedan kalifornijski think tank, lani su kineske izravne investicije u svijetu iznosile 77 milijardi dolara, što je pola od iznosa realiziranog 2017. godine. Posljedica je to dobrim dijelom političkih odluka kineskih vlasti koje su ograničavale odljev kapitala i inozemne poslovne poteze svojih velikih kompanija (dakako, i snažnije kontrole kineskih investicija na Zapadu te trgovinskog rata koji je nastupio s dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a), a istodobno su olakšale ulazak stranom kapitalu u raznim sektorima, pogotovo u financijskom.

Kao rezultat takve aktivnosti i priljeva stranog kapitala kineska valuta renminbi je trenutačno na najvišim razinama u odnosu na zabilježene posljednjih godina, a gospodarstvo im raste dok u ostatku svijeta pada. Iznos izravnih stranih investicija koje su ušle u Kinu u prvih devet mjeseci ove godine već je premašio 100 milijardi dolara. Kako navode u UNCTAD-u, tijelu Ujedinjenih naroda, većina FDI u Kini se odnosi na visokotehnološke industrije. 

Njemačka produbljuje odnose s Kinom

Njemačka industrija - i ne samo ona - produbljuje svoje odnose s Kinom, i to dok njemačka kancelarka Angela Merkel pokušava stvoriti uvjete koji bi tu europsku izvozničku silu učinili manje ovisnom o azijskoj supersili Kini. Podaci o prvih devet mjeseci 2020., koje je objavio Reuters, pokazuju da je vrijednost izvoza iz Njemačke u Kinu premašila izvoz u Francusku i približila se onom u SAD-u. Moguće je, spekuliraju stručnjaci na osnovi trendova, da do kraja godine Kina izbije na prvo mjesto. Kina je među najvećim njemačkim dobavljačima i na nju otpada 11% njemačkog uvoza.

Linker
27. studeni 2020 10:08