Prema PwC-ovu prvom globalnom istraživanju o krizi Global Crisis Survey, 1430 od 2084 viših voditelja u organizacijama doživjelo je najmanje jednu krizu u posljednjih pet godina, a tvrtke s više od 5000 zaposlenika češće su doživjele više od pet kriza, piše Glas Slavonije.
U istraživanju su sudjelovala 2084 ispitanika u 43 zemlje, anketirana na 15 različitih jezika.
"Iako se definicija krize razlikuje od sektora do sektora, valja navesti da kriza ne diskriminira. Gotovo svi poslovni lideri (95 %) očekuju da će doživjeti bar jednu krizu u budućnosti, a 69 % ju je u posljednjih pet godina već doživjelo.
Financijska likvidnost i kriza zbog tehnološkog neuspjeha najčešći su tipovi krize, pri čemu je i jednu i drugu doživjelo nemalih 23 % ispitanika. Tvrtke s 5000 ili više zaposlenika najvjerojatnije će doživjeti krize povezane s kibernetičkim kriminalom (26 %), prirodnim katastrofama (22 %) i vodstvom (17 %) ili pak neetičkim ponašanjem (16 %), uključujući prijevaru, korupciju i korporativne malverzacije", ističu iz PwC-a.
Istraživanje navodi 19 mogućih pokretača krize, koji su razvrstani u sedam širih kategorija - operativni, tehnološki, humanitarni, financijski, zakonski, pokretač koji se odnosi na ljudske resurse i reputacijski.
Polovina poslovnih lidera (53 %) navela je da je doživjela operativnu krizu. Krizu povezanu s tehnologijom, izazvanu tehnološkim kvarovima i incidentima kibernetičkog kriminala, navela je trećina ispitanih, a slijede ih kategorije humanitarnih (29 %) i zakonskih (28 %) kriza.
U zemljama u razvoju financijska likvidnost bilježi viši postotak i čini jedan od najtežih oblika krize, 35 % u Brazilu i 12 % u Africi. Zakonska/regulatorna kriza izraženija je na razvijenim tržištima, a doživjelo ju je 10 % u SAD-u te 9 % u Kanadi.
Kristin Rivera, globalna voditeljica PwC-a, naglasila je: "Kriza se može dogoditi svakome, bilo gdje i bilo kada. Ključno je biti spreman za ublažavanje njezina utjecaja na klijente i na vašu organizaciju."
Postizanje konkurentske prednostiPwC je na temelju rezultata istraživanja, koje, između ostalog, otkriva kako se osnovni koncept upravljanja krizom može promatrati u novom svjetlu, ali i sve veću važnost pripravnosti na krizu, utvrdio pet načina na koje podatci otkrivaju kako tvrtke uspijevaju u postizanju konkurentske prednosti nakon krize: izdvajanje sredstava za upravljanje krizom prije nego što nastupi, izrada plana koji valja testirati, usvajanje pristupa utemeljenog na činjenicama ne zanemarujući ključne dionike, provedba analize korijena uzroka s praćenjem rezultata...
Kristin Rivera navodi da je, “osim samog odgovora na krizu, ako se želi biti spreman na krizu, prijeko potrebno iskoristiti podatke kako bi se razumio profil organizacije u odnosu prema financijskoj likvidnosti, neuspjehu proizvoda i ostalim tipovima krize”.