Vlada Kazahstana odlučila je promijeniti abecedu države s ćirilice na latinicu, a troškovi navedenog se pokazuju puno većima od očekivanog, piše BBC.
Do 2025. Kazahstan će se u potpunosti “prebaciti” na latinicu kako bi pobjegao od sovjetskog naslijeđa, a radi se o veoma ambicioznom projektu budući da stanovnici te zemlje bolje pričaju ruski nego kazaški. Naime, iako etnički Kazasi čine dvije trećine populacije države, godine života pod sovjetskom vlasti učinile su da skoro svi u zemlji govore ruski (oko 94 posto populacije), dok je kazaški jezik na drugom mjestu (74 posto populacije ga govori).
Unatoč tome, Vlada je odlučila promijeniti pismo države i to do 2025., a to namjerava učiniti u tri faze. Prva od njih, koja počinje ove godine, a njen završetak se predviđa 2020., se odnosi na stvaranje Vladinog tijela koje će voditi tranziciju, izgradnju digitalnog koda za promjenu pisma i republiciranje školskih udžbenika. Sljedeća faza počet će 2021. i također će trajati dvije godine, a radi se o učenju srednjoškolskih profesora novoj abecedi, uvođenje novih pravila u javnost i ažuriranje obrazovnih vodiča. Treća i konačna faza trajat će samo godinu dana, od 2024. do 2025., i odnosi se na prijevod vladinih dokumenata i vijesti u vladinim medijima te zapošljavanje tzv. influencera da rade na kampanji vezanoj uz društvene mreže.
Trošak od 664 milijuna dolara
Za prijelaz s ćirilice na latinicu Vlada je predvidjela 664 milijuna dolara (218 milijardi kazahstanskog tenge), a oko 90 posto tog iznosa bit će uloženo u obrazovne programe i promjenu pisma u udžbenicima (što počinje već ove godine). Ipak, neki ekonomisti smatraju da će za ovu promjenu biti potrebno više od predviđenog iznosa.
- Ako ova reforma neće biti pravilno provedena, postoji velik rizik emigracije ljudi koja govori ruski, a ona uključuje i etničke Kazase, zbog straha od gubitka određenih prilika – smatra Eldar Madumarov, ekonomist i sveučilišni profesor.
Osim toga, postoji i trošak promjene dokumenata. Osobne iskaznice, putovnice, zakoni, regulacije i ostala papirologija potrebna za funkcioniranje Vlade morat će biti prevedeni, a radi se o troškovima koji, iako su dio finalne faze prijelaza, još uvijek nisu navedeni. Samo za prijelaz državnih medija na novo pismo, edukaciju njihovih zaposlenika i promjenu njihove IT infrastrukture, procjenjuje Kassymkhan Kapparov, direktor Ureda za ekonomsko istraživanje u Kazahstanu, bit će potrebno izdvojiti između 15 i 30 milijuna dolara. A to su tek troškovi javnog sektora.
- Privatnici će sve navedeno morati učiniti sami, a troškovi bi mogli biti duplo, a možda čak i deset puta veći, ovisno o Vladinom roku za tranziciju – rekao je Kapparov.
Muke s prijevodima
Dodatna briga su i komunikacije u javnom sektoru budući da će se starije generacije mučiti s pisanjem i čitanjem na latinici, zbog čega će vrlo vjerojatno navedeno morati biti prevedeno, što također košta (a Vlada te troškove nije uračunala).
Nadalje, prijelaz s ćirilice na latinicu mogao bi i oslabiti trgovinske odnose s drugim post-sovjetskim zemljama. Trenutno se, kako piše BBC, čak deset posto trgovine između Rusije, Kazahstana i Ukrajine može objasniti zajedničkim jezikom zbog čega su i Kazasi koji govore ruski ekonomski mobilniji od onih koji ga ne govore. S druge strane, promjena pisma mogla bi dovesti do bolje povezanosti s većinom zemalja Zapada, kao što je bio slučaj s Turskom koja se 1928. prestala služiti arapskim pismom i prebacila se na latinicu.
No, kazahstanska promjena pisma nema veze s ekonomijom države već s bijegom od svog sovjetskog naslijeđa. Prema istraživanju lingvističkog instituta u Kazahstanu, osamdeset posto mladih (18 – 25 godina) podupire ovu promjenu.
- Radi se o izboru ljudi, izboru nacije. Novo pismo je povezano s našim snovima i budućnosti. Ono pokazuje da naša povijest neovisnosti napokon može početi – smatra Fazylzanova Muratkyzy, lingvistkinja koja je pomagala Vladi pri stvaranju nove abecede.