Iako je to donedavno bilo teško zamislivo, onima koji žele uzeti kredit za stan danas je jeftinije zadužiti se u kunama nego uz valutnu klauzulu. U svom posljednjem biltenu HNB navodi kako su u veljači “troškovi kunskog stambenog financiranja prvi put bili na malo nižoj razini od deviznog”. Brojke pokazuju da su kamatne stope na novoodobrene kredite u kunama u prosjeku u veljači iznosile 3,28 posto, dok su na kredite odobrene uz valutnu klauzulu bile na razini od 3,29 posto.
U Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) objašnjavaju da je, uvidom u detaljnije podatke, zamjetno približavanje uvjeta, odnosno kamatnih stopa na kunske i devizne stambene kredite.
- U tome se posebice ističu kretanja kamatnih stopa kod jedne velike banke, kod koje je zabilježeno povećanje udjela odobravanja novih kunskih kredita uz skraćivanje njihove ročnosti - objašnjavaju u HNB-u. U Hrvatskoj poštanskoj banci, pak, ističu da je taj trend u skladu s velikim viškom kunske likvidnosti u posljednje vrijeme, koji “inducira pad cijene depozita, posljedično i kamatnih stopa na kredite”.
Ponude klijentima
- Klijenti se okreću kuni zbog izbjegavanja tečajnog rizika, a ujedno postoje veliki viškovi likvidnosti pa kreditne institucije, prema vlastitom likvidnosnom profilu, kreiraju kreditnu ponudu klijentima - kažu u toj banci.
Ipak, kada se pogleda usporedna lista kamatnih stopa koju objavljuje središnja banka, većina banaka još uvijek nudi jeftinije kredite ako su vezani uz valutnu klauzulu. U slučaju kombiniranih kamatnih stopa, koje podrazumijevaju najprije razdoblje fiksiranja, a potom promjenu, najjeftinije kredite u kunama ima RBA, 3,89 posto (efektivno), dok su uz valutnu klauzulu najpovoljniji u Istarskoj kreditnoj banci, iznose 3,16 posto.
Onima koji uzimaju kredit s promjenjivom kamatnom stopom, za kunski kredit ona je najniža u Karlovačkoj banci, iznosi 3,83 posto. Istodobno, Erste banka odobrava eurski kredit uz kamatnu stopu od 2,94 posto, što je trenutačno i najpovoljnija kamatna stopa na tržištu stambenih kredita.
U toj banci ističu da su na mjesečnim razinama niže prosječne kamatne stope na stambene kredite u kunama zabilježene i ranije, primjerice u rujnu i listopadu 2018. godine.
- To ponajprije ovisi o pojedinačnim strategijama banaka na tržištu u određenom trenutku, primjerice mogućim akcijskim ponudama ograničenih volumena i trajanja, što može dovesti do takvih povremenih odstupanja - objašnjavaju.
Međutim, u Erste banci očekuju da će se, dugoročno gledano, prosječna visina kamatnih stopa na nove plasmane stambenih kredita u eurima “ipak zadržavati na nešto nižim razinama u odnosu na one u kunama”. Napominju da je u posljednje vrijeme na tržištu vidljivo smanjivanje udjela novih stambenih kredita u kunama. Tako su u prva tri mjeseca ove godine ukupni stambeni krediti u Erste banci porasli oko 21 posto, ali brže rastu eurski. Njihov udjel u prva tri mjeseca prošle godine bio je 39 posto, gledano prema broju, odnosno 52 posto prema volumenu, a prva tri mjeseca ove godine on iznosi 78 posto prema broju, a 86 posto prema volumenu. No, to se vjerojatno može pripisati i aktualnoj kampanji za stambene kredite, koja uključuje ponudu i promjenjive kamatne stopa od 2,9 posto za eurske kredite.
Dok kamatne stope i dalje padaju, cijene stanova, pak, nastavljaju s rastom, treću godinu zaredom. Posljednji podaci HNB-a pokazuju da su cijene stambenih nekretnina u zadnja tri mjeseca porasle 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal i time su pridonijele njihovom ukupnom rastu u prošloj godini. Nakon skromnijeg rasta u 2016. i 2017. godini, od 0,9 posto i 3,8 posto, lani su cijene nekretnina porasle 6,1 posto. To je najviša stopa rasta od pretkrizne 2007. godine, kada su skočile čak 13,9 posto.
Velika potražnja
Pritom su najviše poskupili stanovi u Zagrebu, 10,8 posto, na Jadranu 5,4 posto, a na ostalim područjima Hrvatske 0,6 posto. Kao jedan od važnih razloga bržeg rasta cijena nekretnina učestalo se navode Vladine mjere za subvencioniranje stambenih kredita za osobe do 45 godina. U protekle tri godine, koliko su na snazi, uvjeti odobravanja tih kredita su se mijenjali i potražnja je velika, a oni koji ih na kraju dobiju, očito je, moraju plaćati sve veću cijenu stambenog kvadrata, posebno u Zagrebu.
Usporedba s drugim zemljama pokazuje da su cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj rasle po višim stopama nego li je prosjek u EU (4,4 posto). No, od zemalja u okruženju, jedino je u Italiji zabilježen nastavak pada cijena stambenih nekretnina, i to sedmu godinu zaredom (-0,6 posto), dok u ostalim zemljama rastu i brže nego u Hrvatskoj. Tako je u Češkoj zabilježen rast od 8,6 posto, u Mađarskoj 9,7 posto, u Sloveniji 15,1 posto te u Slovačkoj 7,4 posto. Iako mnogi upućuju na novo stvaranje nekretninskog balona, analitičari RBA, čini se, u ovom trendu vide i pozitivnu stranu.
- Unatoč rastu cijena stambenih nekretnina i u 2018. godini, one su i dalje na oko 10 posto nižim razinama u odnosu na 2008. Međutim, rast cijena treću godinu zaredom može biti dobar indikator koji upućuje na početak oporavka u građevinskom sektoru - smatraju analitičari RBA i ističu da, s obzirom na očekivani nastavak rasta gospodarstva i pomake na tržištu rada, i u ovoj godini očekuju nastavak rasta cijena nekretnina.