DEBATA PRIJE IZBORA

Kako zaustaviti rast uvoza hrane i nova gašenja domaće poljoprivrede: ‘Nova vlast mora odmah mijenjati jedan zakon!‘

Jutarnji i HUP donose izborni specijal s četiri sučeljavanja vodećih stranaka o ključnim gospodarskim pitanjima

Ilustracija

 Marko Mrkonjic/Cropix

Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji je trenutno na snazi odmah nakon izbora treba hitno mijenjati jer unosi ogromnu pravnu nesigurnost, a njegovo provođenje na terenu dovodi do brojnih problema, što može dovesti do daljnjeg usitnjavanja površina i ugroziti ionako krhku poljoprivrednu proizvodnju.

Poljoprivrednike i poduzetnike iz sektora je potrebno osloboditi ogromne administracije i brojnih nameta. Jer ako se nastavi netransparentan rast administrativnih troškova poslovanja te dođe do arbitrarnog, netržišnog usitnjavanja posjeda, možemo očekivati negativan utjecaj na produktivnost.

To posljedično može rezultirati gašenjem neisplative proizvodnje, povećanjem uvoza te pogoršanjem poljoprivredne trgovinske bilance. Treba li ukinuti zabranu rada nedjeljom u trgovini, također je jedan od gorućih problema, koji zanima brojne poduzetnike, budući da je selektivan i diskriminira same trgovce te ne uvažava činjenicu da je Hrvatska snažno orijentirana na turizam.

image
Jutarnji list

Ovo su neke od ključnih tema iz područja poljoprivrede, hrane i trgovine, po mišljenju struke i poljoprivrednika, koje bi buduća Vlada trebala rješavati nakon izbora. A što o njima misle vodeće političke stranke i koje će mjere i rješenja ponuditi, ako osvoje vlast, doznat ćemo na prvoj od četiri debate koje će Jutarnji list u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca organizirati tijekom predizborne kampanje. Ključne stavove poduzetnika, okupljenih u HUP, sučelit ćemo s programima političkih stranaka koje se natječu na predstojećim parlamentarnim izborima.

Cilj je da se s gospodarskim stratezima političkih stranaka razgovara o ključnim gospodarskim politikama, reformama sustava i poreznoj politici u sljedećem mandatu, kako bismo dobili odgovore kakvo gospodarstvo oni žele. U planu je organizirati sučeljavanja gospodarskih stratega političkih stranaka s najvišim političkim rejtinzima na četiri ključne teme, od kojih je prva poljoprivreda, hrana i trgovina.

Zemljište "lovcima na poticaje"

Da nova vlast mora odmah ukinuti i mijenjati Zakon o poljoprivrednom zemljištu traži Hrvatska udruga poslodavaca, kao i Hrvatska poljoprivredna komora, čiji su članovi mali poljoprivrednici. Oba interesna udruženja smatraju da zakon unosi ogromnu pravnu nesigurnost i velika je prepreka za sve buduće investicijske aktivnosti te može ugroziti proizvođače koji su do sada uložili ogromna sredstava u svoje proizvodnje, upravo na temelju zemlje koju obrađuju. Sada postoji realna prijetnja da im se zemlja "oduzme" i dodijeli novim ponuđačima, a vrlo često se radi tek o "lovcima na poticaje", budući da je odluka o dodjeli zemlje prebačena na jedinice lokalne samouprave, koje imaju presudnu ulogu i ovlasti ograničavanja maksimalnih površina zemlje koju daju u zakup.

HUP je u svojim gospodarskim analizama upozorio na negativne posljedice ZPZ-a u sklopu kojeg se, kako ističu, praktički neograničena nadležnost za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prenijela na jedinice lokalne samouprave te one bez objektivnih kriterija limitiraju maksimalne površine zemlje u koncesiji. A u praksi je to najčešće do 50 hektara, a kreće se uglavnom između svega 20 i 80 hektara.

"U svojoj logici ZPZ je u suprotnosti s proklamiranim okrupnjavanjem zemljišta kao jednim od ciljeva svih strategija poljoprivrede unazad 20 godina, a uvođenje različitog maksimuma koje provode JLS je potpuno pogrešno i šteti poljoprivredi. Najjači udar pritom trpe proizvođači s proizvodnjom na stotinama hektara ili oni koji koriste više od tisuću hektara. Sadašnji zakon donosi veliku pravnu nesigurnost, posebno za one koji su investirali u proizvodnju upravo računajući na zemlju kao temeljni resurs, a koju bi sada mogli izgubiti. Smatramo kako je prebacivanje odlučivanja o raspolaganju zemljom od strane jedinica lokalne samouprave bio jako loš potez jer se primjenjuju različiti kriteriji. Politička je odluka da se dodjela i natječaji za zemlju centraliziraju i da je dobiju pravi proizvođači koji će podići produktivnost i efikasnost, ukoliko želimo postići postavljeni cilj snažnog podizanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje", kaže Vlado Čondić Galiničić, član Uprave Agro Invest grupe (PP Orahovica) i predstavnik HUP-a.

image

Vlado Čondić Galiničić

Goran Mehkek/Cropix/Cropix

Iz HUP-a ističu kako je ZPZ potpuno neprimjeren u vremenima geopolitičkih tenzija i ubrzanih nepovoljnih klimatskih promjena, zbog čega je uvoz brojnih poljoprivrednih kultura ne samo znatno poskupio nego svjedočimo kontinuiranoj neizvjesnosti u kanalima opskrbe te dostupnosti dovoljnih količina.

Prema riječima Vlade Čondića Galiničića, HUP je zato i predložio donošenje mjera koje će privremeno onemogućiti pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem prema trenutnim uvjetima. Inzistiraju na pravu prvenstva postojećih posjednika i održavanju državnih poljoprivrednih površina koje trenutno koriste, s obzirom na to da se na organiziranoj proizvodnji temelji sav ne samo dosadašnji nego i budući razvoj hrvatske poljoprivrede.

Slična inicijativa dolazi i od HPK, čiji su se čelnici nedavno sastali i s premijerom Vlade. HPK je zatražio da se uredbom hitno izvan snage stavi Zakon o poljoprivrednom zemljištu. "Očekujemo da se odmah po formiranju nove Vlade pristupi rješavanju ovog problema", kaže predsjednik HPK Mladen Jakopović.

HPK: Ovo je neprihvatljivo

Iz HPK ističu kako je totalno neprihvatljivo da jedna jedinica lokalne samouprave ima maksimu od 12 ha, a neka druga 1000 ili 2000 ha. Na takav način nije moguće postići ciljeve Strateškog plana, a i izuzetno loše utječe na razvoj pojedinih JLS-a i poljoprivredu, pri čemu bi moglo doći do "gašenja" mnogih stabilnih gospodarstva, kaže Jakopović. U HPK kažu kako se s jedne strane priča o komasaciji, odnosno okrupnjavanju zemljišta, u što će biti uložena 33,2 milijuna eura, a natječajima za državno poljoprivredno zemljište će se dodatno cjepkati.

"Smanjenje administrativnog opterećenja poljoprivrednika jedan je od naših ključnih zahtjeva, a to traže i poljoprivrednici u EU, koji već mjesecima prosvjeduju. Mi smo Vladi dostavili naše ključne zahtjeve, a jedan od njih je i da se odmah formira povjerenstvo za redovni mjesečni izračun proizvođačkih cijena, kako bismo znali po kojim cijenama mi proizvodimo te po kojim cijenama uvozna hrana dolazi u Hrvatsku", kaže Jakopović. Dodaje kako je, između ostalog, potrebno pokrenuti i izmjene Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama, kao i Strateškog plana ZPP-a u korist primarne poljoprivredne proizvodnje i prerade. "Tražimo i snažnu kontrolu uvoza hrane iz trećih zemalja, ali i osnivanje uzajamnog fonda iz čijih sredstava bi se namirivali tržišni poremećaji, a koji bi trebao biti minimalno 100 milijuna eura", ističe Jakopović.

image

Mladen Jakopović

Marko Todorov/Cropix

Iz HUP-a ističu kako je u poljoprivredi i proizvodnji hrane dosta problema, koje buduća Vlada treba hitno rješavati.

"Potrebno je, primjerice, ograničiti diskrecijske ovlasti jedinica lokalne samouprave u određivanju visine i česte promjene komunalne naknade te je važno odrediti razumne gornje granice iste, što bi neutraliziralo administrativnu neizvjesnost. Poduzetnicima, posebice onima u poljoprivredi i proizvodnji hrane, treba olakšati poslovanje, kako bi se sadašnja razina produktivnosti, koja je na oko 30 posto prosjeka EU, povećala. Nije logično da mi danas imamo cijene, primjerice, povrća ili voća veće nego što je to kod robe iz uvoza. A to je glavni razlog velikog vanjskotrgovinskog deficita. Ako želimo smanjiti uvoz hrane, moramo biti konkurentniji, a na državi i politici je da stvara stabilan pravni okvir da bi se to postiglo", kaže Vlado Čondić Galiničić.

A ti problemi se možda i najizraženije vide na proizvodnji povrća u Hrvatskoj. Nedavna HUP-ova analiza pokazala je kako su poljoprivredne površine za uzgoj povrća u Hrvatskoj značajno smanjene. Tako se 2016. godine povrće uzgajalo na gotovo 11 tisuća hektara, a u 2021. godini na samo 8,6 tisuća hektara, dok se u posljednje dvije godine proizvodi na devet tisuća hektara.

"Hrvatska svojom proizvodnjom podmiruje manje od polovine ukupnih potreba za povrćem, odnosno samodostatnost varira od tek 50 do 58 posto, a konzumacija povrća raste. Fokus bi trebao biti na povećanju površina pod povrćem za najmanje 10 tisuća hektara", ističe Vlado Čondić Galiničić. Prema njegovim riječima, to bi osiguralo samodostatnost te zadovoljilo potrebe domaće prehrambene industrije, što je moguće ostvariti u relativno kratkom roku. Između ostalog i kroz ukidanje ili transparentnije formiranje parafiskalnih nameta, kao što su, primjerice, komunalne naknade na staklenike na poljoprivrednim površinama, kao i davanjem prava prvenstva korištenja poljoprivrednih zemljišta proizvođačima, kaže. Isto tako Čondić Galiničić smatra da su nam u poljoprivredi potrebni snažne investicije i veće korištenje digitalizacije, odnosno primjene novih znanja u poljoprivredi, bez kojih nema veće proizvodnje.

Kada je riječ o primjeni nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, smatra kako bi je u slučaju Hrvatske trebalo "olabaviti", a posebno smanjiti ogromnu administraciju te vidjeti na koji način da, kroz nacionalne mjere i poteze, dostignemo razinu konkurentnosti u EU. Po pitanju ukidanja zabrane rada nedjeljom u trgovini, Čondić Galiničić ističe kako rad treba platiti i pustiti poduzetnicima da rade.

"Treba ići prema okrupnjavanju"

Prema riječima konzultantice Zvjezdane Blažić, smjer hrvatske poljoprivrede treba ići prema okrupnjavanju s ciljem podizanja sadašnje niske razine produktivnosti. Naime, sustav potpora u EU je takav da se direktna plaćanja daju po površini, a ne kontrolira se razina proizvodnje na tim površinama. To je i glavni razlog za veliki interes svih sadašnjih i novih dionika za zemljom jer zemlja sa sobom donosi i pravo na izdašne potpore.

image

Zvjezdana Blažić

Zeljko Puhovski/Cropix

"Po vrijednosti proizvodnje po hektaru zaostajemo za većinom zemalja EU i ostvarujemo 66,5 posto prosjeka EU. Podaci Eurostata pokazuju kako prosječna produktivnost rada u EU (mjerena faktorskim dohotkom po godišnjoj jedinici rada) iznosi 25.723 eura, dok je u Hrvatskoj 10.263 eura. S Rumunjskom, Slovenijom, Poljskom, Mađarskom, Litvom i Maltom spadamo u grupu država koje ostvaruju manje od polovine prosječne produktivnosti EU", kaže Blažić. Prema njezinim riječima, hrvatskim poljoprivrednicima potpore su značajne za stabilizaciju dohotka. U 2020. godini u neto dodanoj vrijednosti prosječnog tržišno orijentiranog hrvatskog poljoprivrednika ukupne su potpore, osim investicijskih, činile udjel od 59,1 posto.

"U razdoblju od 2013. do 2022. isplaćene su 6,3 milijarde eura potpora. No u proizvodnji nema značajnijih pomaka u smislu kontinuiranog rasta proizvodnje, nego proizvodne količine stagniraju ili proizvodnja iz godine u godinu ima velike oscilacije ovisno o vremenskim uvjetima, ali i tržišnim kretanjima. To ukazuje na nedostatak suvremenih sustava za navodnjavanje te obranu od tuče i mraza, ali i izostanak tržišnog pristupa u poslovanju", ističe.

image

Poljoprivrednik Marijo Puškarić

Nera Simic/Cropix

‘Konačno treba povećati proizvodnju, a ne poticati socijalu‘

"Moja očekivanja od buduće Vlade su da odmah po formiranju odredi poljoprivredu i proizvodnju hrane kao jedan od najznačajnijih i najvažnijih sektora gospodarstva. Poljoprivredu treba staviti na pijedestal i snažnim mjerama pokrenuti konačno veću proizvodnju i efikasnost jer nam je ta grana sada u stanju teške katastrofe, što se vidi po padu proizvodnje i sve većem uvozu hrane. Drugi korak je da se sadašnji Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji je neustavan, hitno izmijeni u korist proizvodnje i proizvođača, a ne ‘lovaca na poticaje‘", poruka je budućoj Vladi jednog od najvećih proizvođača povrća u Hrvatskoj Marija Puškarića.

Njegov obrt Agro Puškarić iz Kaniške Ive kod Garešnice danas ima 35 zaposlenih. Obrađuju ukupno 600 hektara površine, od čega je 200 hektara državno poljoprivredno zemljište, a ostalo je u privatnom ili u vlasništvu, odnosno privatnom zakupu. Puškarić je najveći proizvođač češnjaka, kojeg proizvodi na 30 hektara, a među najvećim je proizvođačima krumpira (150 hektara) te crvenog luka, kojeg ima na 55 hektara. Kaže da bi, kada bi bio u mogućnosti ravnopravno sudjelovati na natječajima za državno poljoprivredno zemljište, primjerice u Slavoniji, sa svojim kapacitetima, znanjem i iskustvom mogao proizvoditi i do 100 posto hrvatskih potreba za lukom.

"Naši zakoni nažalost potiču socijalu i neproizvodnju", ističe ovaj proizvođač. Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, tvrdi, nije uređena korelacija između kapaciteta, kompetencija i dosadašnjih rezultata pojedinog proizvođača i površine koju može zakupiti. Kroz politiku potpora "neproizvođači" imaju pristup velikim iznosima potpora s obzirom na to da nemaju posla u polju.

"Oni u naravi ništa ne proizvode (čitava poslovna strategija im je zadovoljiti osnovne kriterije za visoke subvencije). Oni imaju novca, a prije svega i vremena, i izlobirali su ovakav sustav bodovanja koji ih štiti od konkurencije ozbiljnih proizvođača. Time im je omogućeno da dugoročno ne proizvode ništa, a primaju visoke potpore", kaže Puškarić.

Kako je pojasnio, on danas u Slavoniji hektar privatne zemlje u najmu plaća 1000 eura, dok pored njega rade poljoprivrednici koji gotovo ništa ne proizvode, a državnu zemlju plaćaju 50 eura godišnje i nitko ih ne poziva na odgovornost što nemaju visoku proizvodnju i prinose.

Prema njegovom mišljenju, jedna od ključnih mjera je smanjivanje ogromne administracije, ali i ukidanje brojnih nameta koji uništavaju proizvodnju i sprječavaju poduzetnike da više investiraju i proizvode više te zapošljavaju nove ljude.

"Ključno je i navodnjavanje zbog klimatskih promjena, posebice kada je riječ o proizvodnji voća i povrća. Isto tako ne smijemo dozvoliti da nam Zajednička poljoprivredna politika EU svojim sve strožim i neprovedivim pravilima uništi domaću proizvodnju. Vlada mora napraviti regionalizaciju proizvodnje i definirati koji su joj sektori važni i tko ima prioritete kada je riječ o zemljištu i financiranju investicija", ističe Puškarić.

Naglašava kako je državnu zemlju za jednu kunu potrebno dati u zakup mljekarima jer je to najteži posao i najteži način života i tu je hitno potrebno nešto poduzeti. "Sve drugo su biznisi gdje zakup treba biti u realnim okvirima i po tržišnim cijenama te se mora mjeriti efikasnost. Ako netko uzme državnu zemlju po povoljnoj cijeni, onda mora imati i odgovornost prema državi i građanima i proizvoditi hranu, a ne samo uzimati poticaje", kaže Puškarić. Ako nije profitabilan i ne zna proizvoditi po svjetskim standardima, onda neka zemlju vrati državi i neka je uzmu oni koji znaju raditi i proizvoditi, a takvih ima, dodaje.

Po njegovom mišljenju, među problemima koje treba hitno rješavati je i Zakon o nasljeđivanju jer danas je 75 posto zemlje u privatnim rukama i kroz nasljeđivanje je potrebno zaustaviti daljnje usitnjavanje površina i smanjivanje proizvodnje. To je i jedan od način da se mladi potaknu da ostanu na selu i da se više bave poljoprivredom i proizvodnjom. (Miroslav Kuskunović)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 01:59