Kako su mirovinski fondovi poslovali u 2024.: Prinosi u Hrvatskoj među među najvećima su u Europi!

Realni prinosi hrvatskih mirovinskih programa šesti su najveći u Europi. Kada se izračuna prosječni prinos od 2010. do 2022. godine i od njega oduzme inflacija, riječ je o prinosu od 2,9 posto. Od naših su "mirovinaca" bolji su samo oni u Švedskoj, Finskoj, Belgiji, Rumunjskoj i Nizozemskoj, a prosjek Europske unije je 1,5 posto. Hrvatski mirovinski fondovi po uspješnosti su iznad prosjeka EU i kada je riječ o nominalnom prinosu, koji je u prosjeku iznosio 5,1 posto. Pokazuju to podaci objavljeni u Hanfinu pregledu sektora financijskih usluga u prosincu 2024.

Za obvezne mirovinske fondove (OMF) protekle dvije godine bile su vrlo uspješne - nakon rekordne 2023., i 2024. je bila gotovo jednako dobra. Imovina pod njihovim upravljanjem je lani porasla za 3 milijarde eura ili 14,8 posto te dosegnula vrijednost od 23,2 milijarde eura. Ukupno je uplaćeno 16,4 milijarde eura (10,8 posto više), a isplaćeno 2,7 milijardi eura (17,4 posto više nego 2023.).

U najviše rizičnoj kategoriji A, koja ima najveći udio dionica, prosječan prinos je bio 13,27 posto uz izražene varijacije. Najmanji prinos pojedinačnog mirovinskog fonda prošle je godine bio 7,62 posto, a najveći više nego dvostruko veći (16,5 posto). Prinos u fondovima kategorije B, koja je srednjeg rizika, lani je u prosjeku iznosio 9,68 posto, pri čemu je raspon pojedinačnih prinosa išao od 6,84 do 12,72 posto. U kategoriji C, koja je najkonzervativnija i najmanje rizična opcija jer se dominantno oslanja na obveznice, prošlogodišnji je prinos bio na razini od 3,55 posto. Najuspješniji mirovinski fond u toj je kategoriji prošle godine povećao imovinu 4,33 posto, a najmanji je prinos bio 3,02 posto.

Općenito je pravilo da fondovi A kategorije najviše odgovaraju najmlađim osiguranicima jer su manje osjetljivi na rizik, a dugoročno mogu ostvariti veće prinose. S druge strane, kategorija C najbolja je za osiguranike koji su blizu mirovine, a B kategorija kombinira sigurnost i prinos. Rizik svake kategorije mirovinskih fondova vezan je prije svega uz strukturu imovine.

Gotovo trećinu imovine (31 posto) u A kategoriji obvezni mirovinski fondovi ulažu u dionice, 40 posto u obveznice, a 17 posto u investicijske fondove. Usporedba s podacima iz 2019. pokazuje da se u pet godina udio dionica smanjio za 6, a obveznica za 10 postotnih bodova, te da se istodobno povećala uloga investicijskih fondova i depozita. U B kategoriji prošle se godine 59 posto imovine ulagalo u obveznice, četvrtina u dionice i 11 posto u investicijske fondove (uz manje postotke drugih vrsta ulaganja), što se od 2019. razlikuje po većem udjelu dionica (za 7 postotnih bodova), investicijskih fondova (za 3 postotna boda) i depozita, na koje je lani otpadalo 3 posto imovine. Najkonzervativnija kategorija mirovinskih fondova, kategorija C, u 2024. je čak 87 posto imovine ulagala u obveznice, što je 10 postotnih bodova manje nego u 2019. Drugi najveći je udio depozita (9 posto). U sve tri kategorije s vremenom se povećava udio stranih ulaganja, ali domaća i dalje prevladavaju - u fondovima kategorije A čine 53 posto, u fondovima kategorije B 63 posto, a u onima kategorije C čine 81 posto ulaganja.

U prosincu 2024. najviše je građana (77,5 posto) bilo u srednjorizičnoj B kategoriji, a najmanje (4,1 posto) u C kategoriji. U najliberalnijem fondu A kategorije je 18,4 posto osiguranika, među kojima je malo više muškaraca nego žena. Ipak, bez obzira na to što Hanfa godinama ulaže velike napore u financijsko opismenjavanje građana, podaci iz njihova izvješća pokazuju da je u 2024. godini samo 2,2 posto ljudi osobno izabralo fond, što je pola postotnog boda manje nego godinu prije. U prošla dva desetljeća najviše je osobnih prijava bilo je 2008. godine - 24,5 posto - a deset godina poslije zabilježeno je rekordno niskih 1 posto.

S druge strane, raste broj onih koji ulažu u treći mirovinski stup. U 2024. je u otvorene dobrovoljne mirovinske fondove (čiji član može postati svatko i dodatno štedjeti za mirovinu) bilo uključeno 417.157 građana, što je 6 posto više nego prethodne godine. U zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima (čiji članovi ne mogu biti svi građani, nego, primjerice, samo zaposlenici neke tvrtke ili strukovne udruge) bilo je 49.609 članova ili njih 2 posto više. Ukupno je riječ o imovini od 1,45 milijardi eura, a najviše članova ima između 50 i 59 godina.