KONFERENCIJA HGK

Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti: ‘Treba biti svjestan promjena, ali to je i prilika za Hrvatsku‘

Konferencija HGK okupila je brojne gospodarstvenike, predstavnike državne administracije i stručnjake za razvoj tržišta.

Zdenko Lučić, Matthew Griffin, Mislav Vučić

 Damir Krajac/Cropix

Poteškoće u globalnim lancima dobave zbog pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini diktiraju smještanje proizvodnje blizu tržištima kojima je ona namijenjena i to je prilika i za Hrvatsku, ocijenjeno je na današnjoj konferenciji Hrvatske gospodarske komore pod nazivom "Kako preživjeti krizu u lancima vrijednosti", koja je okupila brojne gospodarstvenike, predstavnike državne administracije i stručnjake za razvoj tržišta.

- Investicije unutar EU koje zahtijevaju više radne snage i kapitala, pogotovo kada su u pitanju investicije u otvaranje 50 do 100 radnih mjesta, u pravilu idu u srednju i jugoistočnu Europu, dio koje smo i mi - ocijenio je na prvom panelu konferencije "Kriza je prilika - Budućnost lanaca vrijednosti i dobave" državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić. Uz Lucića, na panelu su sudjelovali futurolog Matthew Griffin, predsjednik Uprave Jadranskih galenskih laboratorija (JGL) Mislav Vučić, direktor Metalprodukta Igor Vrdoljak i predsjednik Uprave Stražaplastike Josip Grilec, uz moderiranje Domagoja Šarića iz HGK.

Svaki dan je izazov

- U ovome trenutku, za izvoznu tvrtku poput Stražaplastike svaki je dan izazov. U jednom trenutku imate ponudu, primjerice, za posao od milijun eura, a već do kraja dana toga posla više nema zbog globalnih događaja - iznio je trenutnu situaciju u gospodarstvu iz ugla Stražaplastike Josip Grilec. S druge strane, dodao je, 2019., 2020. i 2021. bile su godine s najvećim prihodima Stražaplastike.

image

Igor Vrdoljak i Josip Grilec

Damir Krajac/Cropix

- U godinama sotonizacije plastike, mi smo imali najveće prihode i to je rezultat za respekt, ali i poruka da je svaka kriza prilika - zaključio je Grilec. Upozorio je na, kako je rekao, loše propise u Hrvatskoj o recikliranju plastike i upotrebi takve plastike u daljnjoj proizvodnji.

Igor Vrdoljak istaknuo je da se u 2020. uslijed korone otvorila velika prilika za popunu tržišta koje su pokrivale kompanije u branši s Dalekog istoka i kojima je, naveo je, zbog problema u lancima opskrbe postalo otežano plasiranje proizvoda.

- Cijene sirovina se udvostručuju, vrlo je teško stizati sve te promjene. Nižemo pregovore s kupcima o cijenama, gomilamo zalihe jer moramo kupiti sirovine po povoljnim cijenama, intenzivno radimo na osiguranju radne snage. Svaki ponedjeljak gledamo što nas čeka u tjednu koji predstoji. Narudžbe dolaze kao nikada. To je situacija u kojoj radimo - rekao je Vrdoljak.

image

Mislav Vučić

Damir Krajac/Cropix

Mislav Vučić osvrnuo se na aktualnu situaciju u farmaceutskoj industriji.

- Zbog pojačane potražnje za sirovinama njihove cijene divljaju, dolazi do poremećaja na tržištima. Ključno je diverzificirati dobavu na više tržišta, odnosno blokova tržišta koji se sve više stvaraju - rekao je Vučić. Prešavši na utjecaj pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini na potražnju za lijekovima, predsjednik Uprave JGL-a upozorio je kako se pogrešno pretpostavlja da su farmaceutske kompanije nužno dobro prošle u pandemiji jer, ističe, funkcioniranje zdravstva u tom je razdoblju bilo otežano, dio lijekova nije se naručivao i bolnice su radile na drugačiji način.

Matthew Griffin ustvrdio je da se aktualne krize razlikuju od onih u prošlosti jer su, istaknuo je, sveprisutne zbog globalizacije i razvoja društvenih mreža i interneta.

Tranzicijske putanje

- Reakcije na krizu sada moraju biti puno brže, pa kompanije, primjerice, umjesto sedam ili osam razina odlučivanja ili pripreme odluke, moraju imati dvije, tri ili četiri kako bi bile operativne. Na razini država, primjerice, imate reakciju Bahreina, koji je za potrebe covida-19 zračnu luku pretvorio u bolnicu - upozorio je Griffin, koji je sudionicima skupa HGK održao i posebno predavanje o scenarijima budućnosti u svjetskoj ekonomiji.

image

Matthew Griffin

Damir Krajac/Cropix

Zdenko Lucić izrazio je uvjerenje da se hrvatsko gospodarstvo pokazalo izrazito žilavim u odnosu na izazove koja je donijela korona. Sada je, dodao je Lucić, najveći izazov inflacija koja se u ovoj godini očekuje na razini od sedam posto, uz smirivanje u idućoj godini na stopu od tri posto.

- Sigurniji i jeftiniji lanci dobave bitni su za daljnje nošenje s izazovima pred kojima stojimo. Jedno od rješenja za sigurnije i jeftinije lance je razvoj slobodne trgovine koji Europska unija promiče pripadajućim sporazumima s drugim integracijama i zemljama - naveo je Lucić.

Uoči prvog panela, sudionicima konferencije videovezom se obratila Ulla Egelmann iz Europske komisije s izlaganjem "Budućnost lanaca vrijednosti i dobave".

image

Ulla Egelmann - online obraćanje

Damir Krajac/Cropix

- Europska komisija radi na tranzicijskim putanjama kako bismo odgovorili na izazove koji se mogu pojaviti na dobavnim pravcima. Putanje su prije svega usmjerene prema malim i srednjim poduzećima kroz euroklastere, njih 30, kroz koje ih podržavamo i podupiremo - navela je Ulla Egelmann.

Prilagodljivi na promjene

U uvodnom obraćanju sudionicima skupa predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović istaknuo je da je teško sa sigurnošću se izraziti o onome što očekuje svjetsku i domaću ekonomiju, ali, dodao je, jasno je da treba više inovativnosti, prilagodljivosti i dinamičnosti.

image

Luka Burilović

Damir Krajac/Cropix

- Onaj tko nije svjestan promjena neće preživjeti. Promjena je stalna, kako u funkcioniranju kompanija tako i u legislativi, a sudjelovanje u lancima vrijednosti tvrtkama donosi dodanu vrijednost - naglasio je Burilović. Podsjetio je da su trenutnoj geopolitičkoj situaciji u Hrvatskoj prethodili kriza Agrokora, potresi i pandemija.

- Danas smo ovdje kako bismo utvrdili koje to karike u lancima vrijednostima neće izdržati teret promjena. Kriza u kojoj smo ne smije se podcijeniti, ali otkako pamtim, stalno smo u nekim krizama - dodao je Burilović. Podsjetio je da u Hrvatskoj 96 posto tvrtki pripada u kategoriju malih tvrtki, a samo jedan posto čine velike tvrtke, koje su, ocijenio je, otpornije na krize, ali se teže prilagođavaju promjenama.

image

Nataša Tramišak, Natasa Mikuš Žigman

Damir Krajac/Cropix

Tramišak: Novac iz EU za digitalnu i zelenu tranziciju nije upitan

Eko sustav za razvoj novih tehnologija, naprednih proizvoda i usluga u Hrvatskoj sve je bolji, ocijenio je na drugom panelu HGK-ove konferencije o lancima vrijednostima suosnivač Gideon Brothersa Josip Ćesić.

- S razvojem niza tvrtki u području, primjerice, tehnologija kojima se bavi Gideon Brothers, možemo stvoriti scenu u kojoj surađuje niz tvrtki unaprijeđujući tako i lanac vrijednosti – kazao je Ćesić na panelu pod nazivom 'Inovativnost i hrabrost – kako pametno internacionalizirati domaću industriju'. Uz Ćesića u panelu su sudjelovali ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Nataša Tramišak, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman, Todor Milčevski iz Svjetske banke i David Mrkonjić iz Sofascorea uz moderiranje potpredsjednika HGK Tomislava Radoša.

- Kada govorimo o instrumentima države i Europske unije koji su namijenjeni internacionalizaciji njihova poslovanja, mislim da je ključno da svaka tvrtka sagleda koji joj je instrument najprikladniji i koji može najbolje potaknuti njihovu digitalnu I zelenu tranziciju, financijski aspekt instrumenta treba biti u drugom planu – ocijenila je Nataša Mikuš Žigman.

David Mrkonjić upozorio je kako nastup na svakome od najvećih globalnih tržišta zahtijeva zaseban pristup i odnos.

- Sofascore ima korisnike na svim kontinentima, što je od nas iziskivalo da si približimo navike i interese naših korisnika o kojima prije nismo imali nikakve informacije – ustvrdio je Mrkonjić. Nataša Tramišak napomenula je kako novac iz EU za digitalnu i zelenu tranziciju nije upitan. Govorimo, dodala je ministrica regionalnog razvoja i EU fondova, o 26 milijardi eura različitih izvora financiranja iz EU u nastupajućem razdoblju.

- Kao prijavitelje za ponuđena sredstva ne vidimo samo industriju i poduzetnike, nego i o poljoprivrednicima i drugim prijaviteljima. Čeka nas veliko investicijsko razdoblje, vrlo intenzivno, a jedan od izazova je i radna snaga. Sigurno da je i robotizacija jedno od rješenja – kazala je Nataša Tramišak.

Tomislav Radoš skrenuo je pozornost na važnost pametne specijalizacije hrvatskog gospodarstva kao prostora i prilike za internacionalizaciju njihova poslovanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. kolovoz 2022 21:06