Bezos u pentagonu

Kako je Jeff Bezos Trumpu ispred nosa ukrao pentagonske vojne arhive!

Problem je i neskrivena netrpeljivost u odnosima Donalda Trumpa i Jeffa Bezosa
Donald Trump, Satya Nadella, Jeff Bezos
 REUTERS

Washington je dobio novu aferu, čini se dosad najdublju i potencijalno najopasniju, u svakom slučaju neusporedivo težu od one kada je otkriveno da je Trumpov ministar stanovanja Ben Carson svoj ured kompletirao 31.000 dolara vrijednom garniturom za blagovanje, ili kada je, danas već bivši, šef američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA) mobilizirao zaposlene u agenciji da za njega traže najjeftiniji rabljeni madrac. Žarište afere nije ni u Bijeloj kući, ali priča uključuje Trumpova “najdražeg generala” Jamesa Mattisa (danas je ministar obrane), najbogatijeg čovjeka na svijetu, Amazonova osnivača Jeffa Bezosa i deset milijardi dolara težak ugovor s Pentagonom. Sve zajedno, zaključili su američki mediji, daje naslutiti kako su tajkuni iz Silicijske doline na najboljem putu da od starih klasičnih industrijalaca preuzmu ulogu snage koja dominira Washingtonom te da tu ulogu zadrže barem nekoliko sljedećih generacija.

Ideja je stara – američko Ministarstvo obrane, unatoč najjačoj i tehnološki najopremljenijoj vojnoj snazi koja mu stoji na raspolaganju, tehnološki zaostaje. Informatička mreža je zastarjela, proteže se na 400 velikih serverskih središta čije lokacije nije naročito teško doznati što ogromnu Pentagonovu bazu podataka čini osjetljivom na hakerske napade. Novi plan predviđa migraciju svih podataka, onih “običnih” i tajnih, u sustav memorijskih oblaka, gdje serveri mogu biti raspršeni i na tisuće lokacija. Riječ je o sustavu koji možda i dalje hakerima nije neprobojan (trajnu neprobojnost danas je gotovo nemoguće postići), ali je fizički gotovo neuništiv. CIA je sličan sustav usvojila još 2013. i dosad se pokazao i sigurnijim i pristupačnijim od svih prijašnjih.

Slijedeći tu ideju američko Ministarstvo obrane objavilo je 26. srpnja natječaj za najbolju ponudu za izradu nove informatičke mreže, projekta pod simpatičnim kodnim imenom JEDI (kratica za manje uzbudljivo puno ime Joint Enterprise Defense Infrastructure). Pobjednik natječaja može biti samo jedan, a kako je vrijednost projekta 10 milijardi dolara, dobitnik projekta ući će u dosad najveći privatni ugovorni odnos sa saveznom državom. Ni to samo po sebi ne bi bilo ništa posebno neobično da natječaj nije objavljen na dan kada se Kongres povlačio na ljetni odmor, a da detalji 1375 stranica natječajne dokumentacije ne ukazuju na to da je natječaj krojen po mjeri samo jednog mogućeg pobjednika. Samo Amazon može ispuniti sve uvjete natječaja, nijedan drugi davatelj usluga skladištenja velikih baza podataka ne treba ni pripremati ponudu, zaključak je koji ističu američki mediji. Već samo jedan detalj, da ponuditelj ne može biti nitko kome dosadašnji prihod od iznajmljivanja prostora u oblaku ne prelazi dvije milijarde dolara, dovoljan je da iz utrke isključi gotovo sve potencijalne Amazonove takmace. A tu su još i detalji poput udaljenosti među podatkovnim centrima (najmanje 150 milja, što zadovoljava jedino Amazonova infrastruktura), snazi radne memorije (specificirano je 32 GB RAM-a, što nudi Amazon, za razliku od Microsoftovih 28 GB ili Googleovih 30)...

- U proces izrade JEDI-ja ugrađene su sve karakteristike močvare koju je Trump obećao isušiti, piše u Vanity Fairu May Jeong, autorica poznata po svojem istraživačkom radu za Intercept, internetski magazin koji je svojedobno poslužio kao polazna platforma zviždaču Edwardu Snowdenu.Sam pojam močvare tu je metafora, jer većina ključnih američkih državnih institucija smjestila se u Foggy Bottomu, dijelu Washingtona smještenom u močvarnom području rijeke Potomac. – Odavno se, piše May, govorilo o premještanju obrambene arhive u oblak, ali tek je ovaj posljednji poziv na natječaj zaživio, i to tek nakon što je ministar obrane James Mattis unajmio poznatu washingtonsku lobisticu Sally Donnelly koja je svojedobno bila savjetnica u Amazonu. Donnelly se pojavljuje kao Mattisov prvi savjetnik upravo u trenutku kada su se polirali zadnji detalji natječaja. U vrijeme dok je ona sjedila u njegovu uredu, Mattis je putovao u Seattle kako bi “razgledao Amazonovo sjedište”, ali i kako bi se susreo s Jeffom Bezosom. Kada se ugovor privodio kraju, lobističku tvrtku u kojoj je Donnelly nekada radila, SDB Advisors, preuzeo je investicijski fond povezan s Amazonovim cloud sektorom.

Dodatni problem čini i neskrivena obostrana netrpeljivost u odnosima Donalda Trumpa i Jeffa Bezosa, koji je, uz Amazon kao osnovni biznis, prije nekoliko godina (2013.) putem svoje kompanije Nash Holdings od obitelji Graham za 250 milijuna dolara u kešu kupio Washington Post i, kao novi izdavač, pridružio se New York Timesu u najžešćoj kritici politike Trumpove Bijele kuće.

Kongres, čiji članovi nisu jedinstvenih pogleda kada je riječ o kontroverznoj Trumpovoj politici, sada se intenzivno bavi revizijom rezultata natječaja, ali i pitanjem je li Donnelly napravila federalni prijestup kada se, kao Vladin zaposlenik (što je bila kada je savjetovala Mattisa), izravno angažirala u donošenje odluke od koje je mogla imati osobne koristi. Pokaže li se da je veza Donnelly s Amazonom, ali i sa SDB Advisors, čvršća od uobičajene relacije bivšeg zaposlenika s tvrtkom u kojoj je nekada radio, mogla bi se naći u ozbiljnom problemu. Revizorski podaci dosad su pokazali da je Donelly prodala svoj udio u SDB-u za 1,17 milijuna dolara dva dana prije odlaska Mattisu u Pentagon, ali i da su iz kompanije na njen račun i dalje stizale uplate, sve dok je Amazon bio klijent tvrtke. U ožujku ove godine, dva tjedna nakon što je Donnelly otišla iz Pentagona, Amazonova tvrtka za upravljanje privatnim kapitalom C5 Capital kupila je SBD za zasad neobjavljen iznos, ali s obrazloženjem da se u preuzimanje krenulo “s namjerom jačanja portfelja zbog geografske ekspanzije biznisa”.

Globus
Sally Donnelly, Sally Donnelly

Donnelly sada i s medijima razgovara isključivo preko odvjetnika, a oni su Kongresu i javnosti uputili priopćenje u kojemu piše da je ona “prodala cijeli svoj udio u tvrtki SDB Advisors prije no što je nogom stupila u Pentagon, i da od tada nema ni financijski ni bilo koji drugi interes u toj kompaniji ili u bilo kojem od njenih klijenata”.

Čak i ako jest tako, problem ostaje Jeff Bezos koji nastavlja jačati svoj utjecaj u Washingtonu. “Kako možemo govoriti u isušivanju močvare, kada su aligatori veći i deblji no ikada”, pita Jeong u Vanity Fairu. Jedan od njenih sugovornika, John Weller, informatički i informacijski stručnjak koji je na čelu strukovne grupe koja uključuje brojne vodeće IT kompanije, još je izravniji: “Kada imate izravan pristup 10 milijardi dolara teškom procesu javne nabave, to automatski kompromitira taj proces. Amazon se našao u situaciji da sam može pisati pravila natječaja.”

Upravo detalji natječaja i kasnije sklopljenog ugovora otkrivaju kako novi igrači poput Amazona korak po korak prodiru u donedavno čvrsto zatvoren krug ugovornih biznisa s obrambenim sektorom. Lobistica Donnelly, koja se našla u središtu afere, karijeru je započela kao reporterka magazina Time, da bi nakon toga, 2012. godine, osnovala vlastitu lobističku tvrtku udaljenu ni kilometar od Bijele kuće (ništa čudno, na toj udaljenosti između Bijele kuće i Kapitola nalazi se i većina drugih lobističkih tvrtki u glavnom gradu SAD-a). Tvrtku je napunila bivšim suradnicima NSA i Pentagona, što je njenim klijentima, tako piše u promotivnom materijalu SDB Advisorsa, “pomoglo u navigaciji kroz političko i medijsko okruženje u prostoru nacionalne sigurnosti i da maksimiziraju svoje prilike”. Amazonovi internetski servisi bili su samo jedan od njenih većih klijenata.

Upravo u vrijeme kada je vodila SDB, Donelly je postala bliska s generalom Mattisom, piše Jeong. Kada je Trump postavio Mattisa na čelo Pentagona, on je doveo Donnelly kako bi vodila proces njegova potvrđivanja u Senatu. Dan nakon Mattisove zakletve počela je raditi kao njegova posebna savjetnica u Pentagonu.

I istražitelji i mediji sada naglašavaju činjenicu da je Donnelly jedina među lobistima (barem koliko je njima poznato) imala neometan i izravan pristup Mattisu. “Ako ste imali nešto za Mattisa, dali biste to Sally (Donnelly), a ona bi to proslijedila ministru obrane”, citira Jeong insajdera iz Pentagona. Ona je, kao njegova najbliskija savjetnica, uređivala njegov dnevni raspored, organizirala sastanke i putovanja. Jedno od tih putovanja bio je i odlazak u Seattle u Amazonovo sjedište i susret s Bezosom. Dokaz tog sastanka je i pomalo nesmotreni Bezosov tvit od 10. kolovoza 2017. u kojem je objavio svoju fotografiju s Mattisom u sjedištu kompanije.

Uprava Amazona u međuvremenu je zanijekala da se prilikom tog susreta razgovaralo o skladištenju Pentagonovih arhiva. Činjenica je međutim, piše Jeung, da se nepunih mjesec dana nakon Mattisova susreta s Bezosom Pentagon oglasio objavom u kojoj Seattle naziva “epicentrom inovacija”. Ta sintagma nije prvi put upotrijebljena. Seattle je doista, zbog Microsofta čije je sjedište u Redmondu, jednom od njegovih predgrađa, slovio kao inovacijsko središte svijeta. U istoj objavi prvi se put spominje i mogućnost raspisivanja natječaja za smještanje Pentagonove arhive u oblak, ”što bi jednim potezom omogućilo jednostavan pristup podacima za svih 2,3 milijuna zaposlenika i suradnika Pentagona”.

Amazonovi najjači konkurenti poput Googlea, Microsofta i IBM-a sada su se ujedinili u pobuni protiv Amazona i tvrde da je cijeli projekt JEDI skrojen tako da bi se pogodovalo Amazonu. Njihova tvrdnja da su “iznenađeni takvim ishodom procesa” čini se, međutim, prilično ishitrenom, pogotovo kada se uzme u obzir da su sve te kompanije u prošlosti, kada im je zatrebalo, koristile usluge koje im je pružala Donnelly kako bi doprle do inače hermetički zatvorenog vrha Pentagona.

Amazonova obrana zasad se pokazala čvrstom. U nedavnom intervjuu za (Bezosov) Washington Post Amazonova globalna potpredsjednica za javni sektor Teresa Carlson objasnila je kako je za dobivanje natječaja presudno bilo Amazonovo “poznavanje sektora, iskustvo rada u oblaku i radna snaga koja je najosposobljenija za preuzimanje i rad s tako velikim bazama podataka”. Amazon Web Services kao zasebna tvrtka prošle je godine zaradio 17,5 milijardi dolara, što je gotovo desetina ukupnog prihoda cijelog Amazona.

Kako bi učvrstio svoju poziciju u Washingtonu (što znači u vrhu američke i globalne politike), Amazon je od 2000. do danas potrošio 67 milijardi dolara na lobiranje. To je, piše Jeung, više nego što su u tom razdoblju zajedničkim snagama potrošili Citigroup, JP Morgan Chase i Wells Fargo. U Amazonovu washingtonskom uredu sjedi više od stotinu lobista, među kojima je 68 bivših visokih državnih službenika.

Tekst je preuzet iz Globusa

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. ožujak 2024 03:10