Rapidni rast cijena prirodnog plina na europskim vruća je tema ovih dana u Hrvatskoj, a građani i poduzeća sa zebnjom strahuju od mogućnosti da se ta poskupljenja preliju na njihove račune.
Dok se u stručnoj javnosti lome koplja oko pitanja koji je stvarni razlog tome da je cijena plina u Europi dosegnula povijesno najviše razine, malo se raspravlja o specifičnoj hrvatskoj situaciji.
Najbolja zaštita od tržišnih kretanja na kontinentalnoj razini je domaća proizvodnja, a ona je tijekom proteklih godina u Hrvatskoj u stalnom padu.
Kako s druge strane potrošnja plina raste, razina plinske samodostatnosti - stupanj pokrivenosti potrošnje plina vlastitom proizvodnjom - pada. U samo tri godine ta plinska samodostanost se u Hrvatskoj prepolovila.
Tako je 2017. svaki drugi prodani kubični metar plina u Hrvatskoj bio iz domaćih nalazišta, dok je 2020. godine takav bio tek svaki četvrti kubik.
Ta statistika vjerojatno bi bila i gora da nije bilo gospodarske krize izazvane globalnom pandemijom koja je zasigurno barem usporila rast potrošnje plina. Pad plinske samodostatnosti znači i povećanu potrebu za uvozom plina, a samim time i veću osjetljivost na rast cijena i eventualne probleme u dobavi.