KONFERENCIJA JUTARNJEG

‘Kako do otpornog i održivog turizma‘: Za 900 milijuna kuna bore se projekti vrijedni 8,8 milijarde kuna

Do kraja trećeg kvartala će se raspisati pozive za financiranje javne i privatne turističke infrastrukture

Nikolna Brnjac

 Goran Mehkek/Cropix

Privatni igrači jednako kao i javni sektor s nestrpljenjem iščekuju konačnu objavu natječaja Nacionalnog fonda za otpornost i oporavak u turizmu, nakon čega bi sektor, prvi put, trebao dobiti značajniji novac iz fondova za investicije u turizam.

Sudeći prema onome što je izrečeno na konferenciji Jutarnjeg lista pod nazivom "Kako do otpornog i održivog turizma", zainteresiranih je znatno više nego što će biti dostupnih sredstava, a samo u segmentu javnih investicija, za koje je osigurano oko 900 milijuna od ukupno 2,2 milijarde kuna, interes su iskazali investitori projekata sve zajedno vrijednih 8,8 milijarde kuna, od čega je njih polovica u visokoj razini spremnosti", otkrio je Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije pri Ministarstvu turizma i sporta.

image

Slavko Štefičar

Goran Mehkek/Cropix

Domaća pamet

"Od tih 4,4 milijarde kuna, na segment zdravstva otpada projekata vrijednih 1,7 milijardi, od čega je oko 750 milijuna u visokoj razini spremnosti. Kad su u pitanju toplice i lječilišni turizam, u ove svrhe planira se utrošiti 465 milijuna kuna, što znači da će novac biti iskorišten za najzrelije i najspremnije projekte", rekao je Štefičar, koji je bio jedan od govornika na panelu pod nazivom "Idu li s EU fondovima i toplice napokon na wellness?".

Sugovornici su se složili da je upravo lječilišni odnosno zdravstveni turizam glavna okosnica koja turizmu na kontinentu može osigurati dodanu vrijednost - dakle, cjelogodišnju sezonu i prodaju proizvoda koji se baziraju na domaćoj pameti, a što bi sve zajedno trebalo osigurati tranziciju turizma ka održivom i otpornom sektoru.

Kako je okupljenima predstavio bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, Grad Bjelovar u potpunosti ima spreman 250 milijuna kuna vrijedan projekt pod nazivom "Bjelovarske terme", za koji je već ishođena građevinska dozvola te dosad utrošeno 15 milijuna kuna na rješavanje zemljišta i prikupljanje dokumentacije.

image

Dario Hrebak

Goran Mehkek/Cropix

"Riječ je o samoodrživom projektu koji neće uključivati niti metra plinskih cijevi, a koji će Bjelovar pretvoriti u centar za vodene sportove", rekao je Hrebak, upozorivši da je kod odobravanja sredstava važno paziti hoće li jedinice lokalne samouprave, koje ih predlažu, u budućnosti moći snositi troškove njihovih odražavanja.

Raspravi o investicijama u javnom sektoru prethodio je panel posvećen privatnim investitorima, a oba predstavnika hotelijera, i predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović, jednako kao i predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin, potvrdili su da će novac predviđen za dodjelu kroz NPOO Hrvatskoj donijeti nova ulaganja.

image

Tomislav Popović

Goran Mehkek/Cropix
image

Željko Kukurin

Goran Mehkek/Cropix
image

1. Panel rasprava ‘Pogled u budućnost‘
Na fotografiji: Tomislav Popović, Željko Kukurin i Robert Pende

Goran Mehkek/Cropix

Ipak, rasprava je kao glavnog krivca za neodrživost domaćeg modela turizma detektirala problem privatnog smještaja i njegova neograničenog širenja nauštrb kvalitete iskustva u turizmu.

Stambene zone

"Mi smo u pojedinim destinacijama došli do toga da na 1,3 milijuna stanovnika imamo 1,8 milijuna turista. To se uglavnom događa u stambenim zonama u kojima su brojne kuće u vlasništvu nerezidenata, dok organizirani turizam koji obuhvaća hotele, kampove, apartmanska naselja i slično zapravo nije doživio pravu obnovu. Takav organizirani turizam danas čini samo 25 posto smještajnih kapaciteta, i to je nešto čime se trebamo pozabaviti", rekao je Kukurin i dodao kako su hotelijeri vrlo dobri partneri lokalnim zajednicama po pitanju održivosti jer su hiperregulirani po pitanju svih aktivnosti.

S time se složio i Popović, koji je naglasio da privatan smještaj hotelijerima nije ugroza jer bi im otimao goste, već iz razloga što "jede" resurse, zbog čega pozdravlja činjenicu da je Ministarstvo turizma to napokon i prepoznalo.

Kad je u pitanju NPOO, Popović je rekao da će novac predviđen iz ovog programa utrošiti na smještajne kapacitete u Zagrebu i Splitu, ali je dodao da će kompanija u naredne tri godine investirati ukupno 2,5 milijarde kuna.

Sve okupljene pozdravila je i ministrica turizma Nikolina Brnjac, upozorivši da Hrvatska, usprkos dobrim rezultatima, ostvaruje manje od 60 posto prihoda od stranih noćenja u odnosu na prosjek EU.

"Na tome moramo raditi, naravno ne na način neutemeljenog povećanja cijena već kroz poboljšanje kvalitete usluga i kapaciteta", rekla je.

Hoće li Nacionalni plan otpornosti i oporavka biti raspisan do kraja rujna?

Iako je bilo najavljeno kako će natječaj za Nacionalni plan otpornosti i oporavka biti raspisan do kraja rujna, na konferenciji nije bilo moguće čuti hoće li ti rokovi biti ispoštovani, a kako neslužbeno doznajemo, zadnji tekst poziva je na čitanju u Europskoj komisiji te se očekuje da će biti objavljen uskoro.

Bjelovarski gradonačelnik Hrebak pritom je apelirao da se pokuša spriječiti odugovlačenje s procedurom, napomenuvši kako će, nakon objave natječaja, trebati proći tri do četiri mjeseca roka za prijavu, a nakon toga i nekoliko mjeseci za evaluaciju projekata.

"Kad je u pitanju javna nabava, može se dogoditi da vam jedna žalba značajno zakomplicira realizaciju projekta, a to nije dobro. Rok do kojeg možemo utrošiti novac je 2026. godina, što nam pokazuje kako smo već sada u stisci s vremenom. Apeliram da se projekti maksimalno brzo evaluiraju, kako ne bismo gubili vrijeme", kazao je Hrebak.

Konferenciju smo tijekom dana pratili putem live streama, što možete pregledati niže u videu...


Do kraja trećeg kvartala Ministarstvo turizma će raspisati pozive za financiranje javne i privatne turističke infrastrukture, i to kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u iznosu od 2,2 milijarde kuna.

Konferencija na ovu temu, pod nazivom "Kako do otpornog i održivog turizma" održala se u hotelu Westin u Zagrebu, a u sklopu nje su glavni dionici i potencijalni korisnici sredstava razmijenili mišljenja, iznijeli ideje i predvidjeli razvoj turizma.

Konferenciju je otvorila ministrica turizma Nikolina Brnjac.

"Unatoč izazovima epidemiološke i geopolitičke situacije, u Hrvatskoj se ponovno možemo pohvaliti izvrsnim turističkim prometom i prihodima. U Hrvatskoj je od početka godine ostvareno 17 milijuna dolazaka i gotovo 99 milijuna noćenja, a tome su doprinijeli i izvrsni rezultati u rujnu, u kojem bilježimo 2 milijuna dolazaka i skoro 12 milijuna noćenja", istaknula je ministrica Brnjac na samom početku konferencije.

image

Konferecija u organizaciji Jutarnjeg lista: Kako do otpornog i odrzivog turizma.
Na fotografiji: Nikolna Brnjac

Goran Mehkek/Cropix

"Još važniji pokazatelj je i činjenica da je već premašena ukupna vrijednost fiskaliziranih računa u djelatnostima ugostiteljstva, smještaja i putničkih agencija te turoperatora iz svih 12 mjeseci 2019. godine, koja je iznosila 28,4 milijardi kuna te je ove godine već i prije kraja rujna fiskalizirano računa u vrijednosti preko 33 milijarde i 60 milijuna kuna. Kada govorimo o prihodima od stranih turista, prva procjena HNB-a za cijelu 2022. godinu je 11,3 milijardi eura, dok su u rekordnoj 2019. ti prihodi iznosili 10,5 milijardi eura. No, Hrvatska i uz ove dobre rezultate ostvaruje manje od 60% prihoda od stranih noćenja u odnosu na prosjek EU i na tome moramo raditi, ali naravno ne kroz neutemeljeno povećanje cijena, nego poboljšanjem kvalitete usluga i smještajnih kapaciteta kao i kroz razvoj turističkih proizvoda više dodane vrijednosti", rekla je.

‘Ekološka održivost je prioritet‘

"Upravo takvim izazovima bavimo se u našoj Strategiji razvoja održivog turizma do 2030 godine, kao i u Nacionalnom planu održivog turizma kojim se detaljnije razrađuju prioriteti iz Strategije", kazala je ministrica i objasnila kako "strategijom razvoja održivog turizma do 2030. želimo postići ravnotežu između tri elementa održivosti – ekonomskog, o kojem sam uvodno već govorila, te socijalnog i ekološkog. Kao što znate, ekološka održivost prioritet je i na razini Europske unije, osobito u svjetlu nove globalne krize, ali i vrlo važan faktor u korištenju europskih sredstava. No Hrvatskoj je ekološka održivost posebno u fokusu upravo zbog činjenice da se hrvatski turizam uvelike oslanja na prirodne resurse".

"Ono što je osobito važno u našem ponovnom promišljanju o turizmu i čime se prethodnih godina nismo dovoljno bavili jest socijalna održivost i zato smo u novoj Strategiji poseban fokus stavili upravo na ljude – i to na zaposlenike u sektoru, na lokalnu zajednicu i na turiste. Bez zadovoljnih zaposlenika koji imaju primjerene uvjete rada i primjerene plaće, ne može se graditi uspješan turistički sektor. S druge strane, suvremeni turisti jasno prepoznaju i socijalnu komponentu održivosti – cijene komunikaciju s lokalnim stanovništvom, zanimaju ih običaji, nematerijalna kulturna baština, lokalna gastronomija i način života", osvrnula se na jednu od ključnih smjernica u nadolazećem razdoblju.

‘Briga o kvaliteti života lokalne zajednice‘

"Ono što je vrijedno za istaknuti jest i da lokalno stanovništvo u turističkim destinacijama u većini ima pozitivne stavove o turizmu. Održivi turizam koji vodi brigu o kvaliteti života lokalne zajednice stoga može potaknuti pozitivne demografske trendove, osobito na našim otocima, u zaleđu, ali i mnogim ruralnim dijelovima Hrvatske. Naravno, skeptici će reći da sve ovo o čemu govorim zvuči lijepo, gotovo utopijski, međutim, Ministarstvo turizma i sporta i Vlada Republike Hrvatske osigurali su i sredstva koja će omogućiti konkretizaciju naših strateških ciljeva"

Nadalje, ministrica Brnjac je upozorila da "s obzirom na globalne prijetnje, i klimatske promjene kojima svjedočimo, zelena i digitalna tranzicija, kao i diverzifikacija i modernizacija u turizmu, postaju imperativ. Upravo projekte koji doprinose tim ciljevima, financirat ćemo u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, kroz dosad najveći paket bespovratnih sredstava namijenjen turističkom sektoru, vrijedan 2,2 milijarde kuna. Kroz NPOO podržat ćemo provedbu javnih ulaganja u izgradnju, obnovu, rekonstrukciju i opremanje javne turističke infrastrukture – osobito kada su u pitanju zdravstveni turizam i zone aktivnog turizma, s ciljem produljenja sezone i povećanja atraktivnosti slabije razvijenih turističkih destinacija. Za poduzetnike će biti objavljen poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj turističke ponude i sadržaja te procesa u turističkom poslovanju prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju malih, srednjih i velikih poduzeća u turizmu, kao i za ulaganja u istraživanja i inovacije".

‘Najvažniji korak - priprema dobrih projekata‘

"Potencijal hrvatskog turizma je ogroman i svi imamo podjednaku odgovornost koristiti ga na održiv način - od državnih do regionalnih i lokalnih vlasti do dionika u sektoru. Svjetski dan turizma koji danas obilježavamo, ove godine pred nas stavlja jednu važnu zadaću i obavezu – ponovno promišljanje o turizmu", istaknula je Brnjac.

"Imajući u vidu sve što smo učinili u posljednje dvije godine mojeg mandata, danas mogu ponosno reći da smo već prešli dug put od promišljanja, jer smo osigurali čvrstu financijsku bazu za strateško usmjeravanje hrvatskog turizma. Pozivi koje ćemo objaviti u okviru NPOO-a sljedeći su važan korak na našem zajedničkom putu. No najvažniji predstojeći koraci su na našim dionicima u sektoru, koji moraju pripremiti dobre projekte i potrošiti novac koji nam je na raspolaganju. Današnja konferencija Jutarnjeg lista dodatna je prilika da u odličnom društvu i s relevantnim govornicima raspravimo o tome kako najbolje možemo potrošiti bespovratna sredstva koja su nam na raspolaganju. Vjerujem da ćemo svi zajedno i kroz uspješne projekte iz NPOO-a uskoro s punim pravom nazivati Hrvatsku liderom u održivom turizmu. Želim vam sretan Svjetski dan turizma i hvala na pozornosti", zaključila je ministrica Brnjac.

image

Konferecija u organizaciji Jutarnjeg lista: Kako do otpornog i održivog turizma

Goran Mehkek/Cropix
image

Konferecija u organizaciji Jutarnjeg lista: Kako do otpornog i odrzivog turizma.
Na fotografiji: Nikolina Bunjac i Ana Hanžekovic Krznarić

Goran Mehkek/
image

Goran Ogurlić

Goran Mehkek/Cropix
image

Goran Ogurlić

Goran Mehkek/Cropix
image

Ivica Puljak i Goran Ogurlić

Goran Mehkek/Cropix

Dvije diskusije

Nakon njenog izlaganja uslijedile su dvije panel-diskusije iz dva različita segmenta.

Prva tema kojom se konferencija bavila je "Može li plan oporavka doista donijeti održivi turizam?". Predstavnici velikih hotelskih kuća - predsjednik Uprave Valamara Željko Kukurin te predsjednik Uprave Maistre Tomislav Popović s ravnateljem Uprave za razvoj poduzetništva, investicije i konkurentnost turističkoga gospodarstva u Ministarstvu turizma i sporta Robertom Pendeom pokušali su dati odgovore na to pitanje.

Druga panel-rasprava pod nazivom "Idu li s EU fondovima i toplice napokon na wellness?" posvećena je zdravstvenim turizmu. U ovoj diskusiji sudjelovali su gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Slavko Štefičar, Ognjen Bagatin iz Poliklinike Bagatin, Danica Kramarić, ravnateljica Uprave za primarnu zdravstvenu zaštitu, zdravstveni turizam, lijekove i medicinske proizvode, javno zdravstvo i javno zdravstvenu zaštitu, zatim predsjednik Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera Vladimir Mozetič te predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore i zamjenik pročelnice Upravnog odjela za poslove Skupštine i župana Varaždinske županije Mladen Jakopović.

Ulaganja i destinacije

Inače, za ulaganja u javnu turističku infrastrukturu na raspolaganju je 930 milijuna kuna. Planirana ulaganja su usmjerena na razvoj wellness turizma, ekoturizma, sportsko-rekreacijskih sadržaja i zona aktivnog turizma, kongresni turizam i slične sadržaje neophodne za razvoj održivog turizma. Na natječaj se mogu javiti gradovi, općine i županije, trgovačka društva u javnom vlasništvu te subjekti javno-privatnog partnerstva. U Javnom pozivu projekti su podijeljeni u tri grupe. Prva je infrastruktura u funkciji razvoja lječilišnog i wellness turizma, za koju je planirana alokacija od 465,000.000 kuna. Druga kategorija je posjetiteljska infrastruktura, za koju će se odvojiti 185,000.000 kuna. Treća grupa je infrastruktura aktivnog turizma, koja podrazumijeva alokaciju od 280,000.000 kuna.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. prosinac 2022 06:24