KONFERENCIJA AMCHAM-A

Kako do održivog zdravstva u Hrvatskoj: ‘Imali smo 29 sanacija sustava, a na pomolu je i trideseta...‘

Implementacija umjetne inteligencije i naprednih tehnologija u zdravstvu kod nas još nije adekvatna

Ana Gongola, Vera Katalinić - Janković, Hrvoje Šimović, Jelena Curac i moderator, Andrea Doko Jelušić

 Matija Djanjesic/Cropix

Naš zdravstveni sustav ovog se časa bavi gašenjem vatre, ali moramo puno više uložiti u prevenciju bolesti i nove modele zdravstvene skrbi, ustvrdila je na jučerašnjoj konferenciji Američke gospodarske komore (AmCham) "Budućnost zdravstva" posebna savjetnica ministra zdravstva Vera Katalinić Janković.

- Jedan od izvora financiranja novih modela u zdravstvu je Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u kojem je 2,5 milijardi kuna odvojeno za zdravstvo, od čega 821 milijun kuna za učinkovitost, dostupnost i kvalitetu zdravstvenih usluga. Dio toga bit će usmjeren u poboljšanje sustava e-zdravstva - upozorila je posebna savjetnica ministra zdravstva na središnjem panelu konferencije, u kojem su sudjelovali i pomoćnica ravnatelja za informacijske tehnologije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Jelena Curać, Hrvoje Šimović s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta i predsjednica Uprave farmaceutske kompanije Sandoz za Hrvatsku Ana Gongola uz moderiranje izvršne direktorice AmChama Andree Doko Jelušić.

Jaka tektonika

Govoreći o mogućim reformama u hrvatskom zdravstvenom sustavu, Vera Katalinić Janković izrazila je uvjerenje da bi "promjene koje bi u ovome trenutku proveo bilo koji ministar zdravstva izazvale jaku tektoniku" jer je, rekla je, otvoreno pitanje koliko je država spremna za te promjene. Ustvrdila je da se naše zdravstvo u pandemiji pokazalo kao dovoljno čvrsto, otporno i fleksibilno za tešku situaciju u koju je pandemija stavila cijelo društvo.

image

Konferencija

Matija Djanjesic/Cropix

- Sjećamo se svi, vjerujem, televizijskih snimki prijevoza pacijenata, primjerice, iz Italije za vrijeme najtežih udara korone. Mi takve scene i situacije u Hrvatskoj nismo imali jer smo se na vrijeme pripremili i uspješno odgovorili na situaciju - ustvrdila je savjetnica ministra zdravstva i dodala da postoje i drugi parametri za ocjenu uspješnosti nekog sustava u borbi s koronom, kao što je smrtnost pacijenata. Dodala je da su troškovi zdravstvenog sustava u borbi s koronom premašili iznos od pet milijardi kuna, što je, ocijenila je, veliko opterećenje za državu. Na pitanje moderatorice panela Andree Doko Jelušić bi li naš zdravstveni sustav mogao izdržati još jednu pandemiju, savjetnica ministra zdravstva odgovorila je potvrdno.

Pomoćnica ravnatelja za informacijske tehnologije Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Jelena Curać upozorila je da najveći rast iznosa u troškovima zdravstva od 2017. do 2020. bilježe rashodi za lijekove, koji su se, upozorila je, udvostručili.

Veće učešće građana

- Što se tiče digitalizacije zdravstva, Hrvatska se može pohvaliti da ima digitalizirani sustav zdravstva već više od 20 godina. Imamo, primjerice, podatke o troškovima liječenja naših pacijenata više od 20 godina. To je bogatstvo podataka u kojem bi dobra analiza mogla pokazati moguće uštede i pomake u raspolaganju novcem - ustvrdila je pomoćnica ravnatelja HZZO-a, zauzevši se za veće učešće građana u uslugama e-zdravstvo i e-građani s informacijama o kvaliteti usluge koju primaju u zdravstvenom sustavu.

image

Jelka Drašković

Matija Djanjesic/Cropix

Hrvoje Šimović s Katedre za financije zagrebačkog Ekonomskog fakulteta izrazio je uvjerenje da će do kraja ove godine hrvatski zdravstveni sustav morati proći još jednu sanaciju.

- Dugoročno, ne vidim drugo rješenje za stabilnost financiranja zdravstva od povećanja izdvajanja za zdravstvo, pri čemu je jasno da doprinosi za zdravstvo ne mogu biti veći. Jedno od rješenja je preraspodjela novca u proračunu. U svakom slučaju, ako je povećanje izdvajanja za zdravstvo način rješavanja problema, onda i učinkovitost zdravstvenog sustava mora biti veća - ocijenio je Šimović. On je podsjetio da je hrvatski zdravstveni sustav u proteklih 28 godina saniran 29 puta, i to s ukupno 26 milijardi kuna.

- U svakom slučaju, vrijeme da se zaustavimo sa sanacijskim rješenjima i sagledamo kako se novac troši, u što ide, kakvi su rezultati u zdravstvenim ustanovama - apelirao je Šimović.

image

Andrea Doko Jelušić

Matija Djanjesic/Cropix

Predsjednica Uprave farmaceutske kompanije Sandoz za Hrvatsku Ana Gongola skrenula je pozornost na rast troškova farmaceutske industrije kao posljedicu rasta troškova energenata i problema u opskrbnim lancima.

- Proizvođači lijekova moraju biti partneri zdravstvenog sustava, ne možete ostaviti pacijente bez lijekova. Generička farmaceutska industrija optimalno je rješenje i za pacijenta i za sustav, ali i za društvo u cjelini - upozorila je predsjednica Uprave Sandoza Hrvatska, tvrtke koja je bila zlatni sponzor skupa AmChama.

image

Hrvoje Šimović

Matija Djanjesic/Cropix

U jednom od izlaganja koja su prethodila panelu, Jelka Drašković iz kompanije MSD iznijela je preliminarne nalaze istraživanja lista The Economist o zdravstvenim sustavima zemalja srednje i jugoistočne Europe, prema kojima sedam analiziranih zemalja, uključujući i Hrvatsku, izdvaja za zdravstvo manje od prosjeka Europske unije.

Potrošnja blizu prosjeka

- Bugarska, primjerice, izdvaja za zdravstvo osam puta manje od Nizozemske. Hrvatska sa 6,9 posto svojeg BDP-a izdvojenog za zdravstvo ne zaostaje mnogo za prosjekom EU 27 koji iznosi 8,2 posto - ustvrdila je Jelka Drašković. Kada se izdvajanja za zdravstvo po analiziranim državama sagledaju per capita, od Hrvatske, koja godišnje izdvaja 2000 eura po stanovniku, manja ulaganja imaju Slovačka, Mađarska, Češka, Poljska i Bugarska koja je sa 600 eura izdvajanja za zdravstvo per capita na začelju EU.

image

Jelena Curac

Matija Djanjesic/Cropix

O ulozi umjetne inteligencije u domaćem zdravstvenom sustavu na skupu AmChama govorio je Vladimir Bonevski iz američke konzultantske kompanije IQVIA, upozorivši da digitalizirani dio dokumentacije hrvatskog zdravstva trenutno predstavlja "šumu podataka bez prave interakcije među njima i strukturiranosti".

image

Ana Gongola

Matija Djanjesic/Cropix

- Procesima digitalne transformacije možemo podignuti šumu podataka i informacija u zdravstvu na višu razinu, a primjenom umjetne inteligencije možemo dobiti nove pristupe praćenju stanja pacijenata, razvoja bolesti i liječenja - ustvrdio je Bonevski.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 01:00