CRNE PROGNOZE

Kako će rat u Ukrajini utjecati na život ljudi u Hrvatskoj? Stručnjaci: Svi ćemo osiromašiti

‘Morat ćemo trpjeti dva udara, s područja energenata i s područja hrane, a usporedo s tim poskupljuje sve drugo‘
 Vojko Bašić/Cropix

Inflacija će smanjiti dohotke i naškoditi malom čovjeku, kojemu, nažalost, gdje god da radi, nisu ugovoreni standardi ugovora o radu kakve, na primjer, ima veliki broj poslodavaca u Njemačkoj i cijela Amerika, da se plaća korigira za stopu porasta cijena na malo, odnosno, za stopu inflacije, piše Slobodna Dalmacija.

To su šokovi, kumulativno će inflacija u ovoj godini biti sedam ili osam posto, pri čemu uvijek stradaju oni siromašniji.

Rekao je to za Slobodnu prof. dr. Drago Jakovčević, na pitanje kako će rat u Ukrajini utjecati na život ljudi u Hrvatskoj. A inflacija je već pojela kompletni nominalni godišnji rast prosječnih plaća od 399 kuna od siječnja prošle godine do siječnja ove godine. Tako je siječanjska plaća od 7378 kuna realno bila na razini plaće otprije godinu dana, jer je 5,7 posto njezina nominalnog rasta izbrisala inflacija.

Lanjski oporavak

U Hrvatskoj više od 60 posto od 1,3 milijuna zaposlenih u pravnim osobama, ili čak 808.200 ljudi, radi za plaće koje uopće ne dotiču državni prosjek i manje su od 6996 kuna. Gotovo svaki treći zaposleni, ili 404.100 ljudi, radi za manje od 5000 kuna plaće.

Hrvatska se, kao i ostatak svijeta, lani počela oporavljati od korone, koja je donijela zatvaranje gospodarstva i hrpu poremećaja u opskrbi. S oporavkom i rastom potražnje počela su poskupljenja hrane i energenata, inflacija se vratila i s njom najave promjena smjera monetarnih politika i podizanja kamata.

Onda je Rusija pokrenula rat u Ukrajini i napadom na tu zemlju otvorila je Pandorinu kutiju sankcija kojom su je zasuli Europa i SAD. Rat je još više podignuo cijene energenata i poljoprivrednih proizvoda, inflacija se raširila, a središnje banke su se našle između dvije vatre pa moraju vagati hoće li, kada i koliko podignuti kamate da bi obuzdale inflaciju, a da pri tome ne obore ekonomske aktivnosti.

Sve što se događa odrazit će se na zaposlenost, plaće i standard, dovest će u probleme tvrtke koje posluju u Rusiji, a smanjit će sigurno prihode od turizma. Mnogo je stvari pod upitnikom, a o tome koliko će rat trajati ovise sve prognoze.

Za sada se čini da je inflacija najveći problem. Ona je počela i prije rata, a on je samo dodao ulja na vatru. Inflacija je u veljači bila 6,3 posto, za koliko su cijene bile iznad onih u istome mjesecu prošle godine, dok su mjesec dana ranije skočile 5,7 posto. Kruh je u veljači na godišnjoj razini bio skuplji 16,5 posto, brašno 14 posto, ulja i krumpiri 32 posto, mlijeko 21 posto, povrće 13 posto, voće i šećer 11 posto, dizelsko gorivo 22 posto, benzin 18 posto...

Porast inflacije

U proteklih 14 godina nismo imali takvu inflaciju, a Hrvatska je samo tijekom 2008. imala inflaciju koja je premašivala godišnju stopu od pet posto i te je godine u srpnju iznosila rekordnih 8,4 posto. Te 2008., kada je svijet pogodila financijska kriza, Hrvatska je imala 1,6 milijuna osiguranika koji su uplaćivali mirovinsko osiguranje i do kraja prošle godine nije se uspjela vratiti na tu razinu jer je imala 1,57 milijuna osiguranika koji uplaćuju mirovinske doprinose, što je 33 tisuće ljudi manje nego 2008.

– Posljedice su u cjelini jako nepovoljne. To je rast cijena kojem ne vidimo kraja, a s druge strane postoji takozvani iracionalni porast cijena, kad se cijene povećavaju jer znaš da će to drugi učiniti.

Perspektiva nam nije u cjelini bajna, a mislim da kao društvo nismo spremni za skromniji i štedljiviji život. Pogledamo li povrate kod mirovinskog osiguranja, uz činjenicu da prinose u drugom stupu ne smijemo gledati kratkoročno, nego ih treba gledati u razdoblju od 20 godina, ipak su oni pali 2018., pa 2020., a opet će sigurno pasti u 2022. jer ove sve troškove netko mora pokriti.

Tvrtke koje izvoze u Rusiju tamo više ne mogu izvoziti, uvoz u Austriju i Njemačku će pasti, a vjerovanje da će turizam ostvariti neke rekorde su na tankim temeljima – objašnjava dr. Predrag Bejaković.

Dodaje da je posebno opasno to što će neizbježno rasti rashodi za vojsku u Njemačkoj, Italiji i Austriji, zemljama koje su nam bliske i iz kojih dolazi veliki broj turista, a to su zemlje od kojih jako ovisi naša vanjska trgovina. Kako budu rasli rashodi za vojne potrebe, morat će se relativno smanjivati ili plaće, ili mirovine u zemljama koje su naše najveće uvoznice.

Problem nezaposlenosti

– Čak da bude mir u Ukrajini, ljudi će manje putovati jer će imati manje novca i bit će im sve skuplje, a ako i dođu, dolazit će na kraće i trošit će manje. Prihodi iz turizma i vanjske trgovine bit će osjetno manji. Također ćemo i dalje osjećati posljedice korone i potresa, sada i ovog rata.

Premda se nije bitno povećao broj nezaposlenih u Hrvatskoj, velika većina ljudi je dugotrajno nezaposlena. Više od polovine nezaposlenih je nezaposlena godinu dana, oko trećine je nezaposleno dvije godine, dakle njihove šanse da se zaposle su vrlo loše.

Koliko će izbjeglica iz Ukrajine zalutati u Hrvatsku nakon Poljske, Mađarske i drugih zemalja vrlo je upitno. Vjerojatno će ti brojevi biti vrlo mali, ali za Hrvatsku oni nisu zanemarivi. Nama je 10.000 ili 50.000 ljudi mnogo. Mi smo mala, periferna i siromašna zemlja, koja jedva krpi kraj s krajem i nekako je uspjela preživjeti koronu, a ništa nije uspjela napraviti za ljude koji su pogođeni potresima... Podržavam da se te ljude prihvati i da im se pomogne, ali to netko mora platiti – kaže dr. Predrag Bejaković.

Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ističe da je iznimno teško bilo što prognozirati i kazati kako će se inflacija odraziti na život građana jer je neizvjesno što će biti s ratom u Ukrajini i koliko će trajati.

Veli da su i bez rata cijene rasle na sve strane i uvjeren je da će se s tim nastaviti i da će zbog skupljeg plavog dizela doći do rasta cijena hrane s polja i iz mora, a poskupljuju i mineralna gnojiva i preparati kojima se tretira zemlja protiv nametnika i korova, što će se na kraju morati pretočiti u krajnje cijene. Poskupljuje i stočna hrana, a s njom će i meso. Najavljena su poskupljenja kruha, maslinova ulja...

Klimatske promjene

– Morat ćemo trpjeti dva udara, s područja energenata i s područja hrane, a usporedo s tim poskupljuje sve drugo, jer će se, zbog poremećenih opskrbnih lanaca i veće količine novca koji će se naći unutar Europske unije zbog nacionalnih planova oporavka i otpornosti, povećavati potražnja, što će dignuti inflatorna kretanja.

Rat u Ukrajini potpuno je neizvjestan i bez njega smo bili dovoljno u problemu, a rat će ga samo povećati. U ovom trenutku malo tko može reći koliko će taj rat utjecati na cijene energenata i hrane, a uz sve to idu i klimatske promjene i poljoprivrednici kažu da se ne sjećaju kad im se dogodilo da su u preduskrsno vrijeme trebali polijevati polja – navodi Krešimir Sever.

Prof. dr. Drago Jakovčević ističe da je utjecaj rata na cijene energenata, bez kojih suvremeni čovjek ne može živjeti, presudno važan pa kad eskalira rat, onda cijene nafte rastu, a mi se pretežno još uvijek služimo izvorima koji se odnose na fosilna goriva jer su i plin i nafta fosilna goriva.

– Poskupljenja utječu i na gospodarstvo i sad je jasno koliko znači to što Hrvatska nema Inu u svojim rukama jer bi onda mogla diktirati cijene, kao što je sreća da imamo HEP, pa poskupljenje električne energije iznosi samo 9,6 posto.

Rat poskupljuje hranu, a utjecat će i na turizam, koji će ostvariti određeni promet, ali ne kao lani. Vlada radi u granicama svojih mogućnosti, ovaj paket pomoći koštat će oko pet milijardi kuna, što nije malo, ali to je izdatak koji čini veliki dio BDP-a.

Prilagodba na euro

Ipak, toliko su male svote kojima se pomaže najugroženijima poput umirovljenika, kojih je više od 700.000 s mirovinama do 4000 kuna, da ne znam koliko će to pomoći s obzirom na inflaciju, koja nije izmaknula kontroli, ali je vrlo blizu te granice. Inflacija je najveća opasnost jer smanjuje raspoloživi dohodak. Kad ste čuli da je porasla plaća nekog suca, a država zbog inflacije naplaćuje više novca i bolje joj se puni proračun jer se na višoj cijeni naplaćuje više PDV-a?

Dodajte tome prilagodbu cijena zbog prelaska na euro, što će biti još jedan udar, pa će inflacija i pristupanje euru značiti povećanje troškova, odnosno smanjenje životnog standarda svih građana – smatra prof. dr. Drago Jakovčević, piše Slobodna Dalmacija.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. srpanj 2022 14:44