Jeste li čuli za ‘osvetničku štednju‘? Širi se novi trend, početkom godine činilo se da bi mogao stići i u Hrvatsku...

Sve više Britanaca marljivo štedi novac umjesto da ga troši, slijedeći novi trend poznat kao "osvetnička štednja" (revenge saving). Ova metoda štednje postaje sve popularnija na društvenim mrežama kao način upravljanja budžetom i financijama. U osnovi, uključuje pažljivo praćenje ušteda kao i kod uobičajenog budžetiranja, ali ide korak dalje, namjernim ne-trošenjem i sudjelovanjem u raznim štednim izazovima radi stvaranja većeg fonda ušteda, zabilježio je portal This is Money.

Ne postoji samo jedan način provođenja "osvetničke štednje", ali mnogi se uključuju u izazove poput "no buy" (ne kupuj) izazova. Tijekom tog izazova, ljudi prolaze kroz stroga razdoblja u kojima ne kupuju ništa osim apsolutno nužnog ili koriste sve proizvode i hranu koje već imaju prije nego što kupe nove, s ciljem uštede novca.

Neki idu i dalje, prisiljavaju se da prodaju stvari koje već posjeduju prije nego što naprave nove kupovine. Na društvenoj mreži Reddit postoji i "No Buy" tema gdje sudionici dijele svoja iskustva i iznose koliko su novca uspjeli uštedjeti ograničavanjem potrošnje.

Okidač su poskupljenja

Drugi oblik "osvetničke štednje" uključuje automatsko prebacivanje novca na štedni račun čim prime plaću, i to prije nego što plate stanarinu, kredit ili druge račune – kako bi osigurali da štednja ima prioritet.

Popularan je i "1 penny challenge" (izazov jednog penija), gdje se počinje s uštedom 1 penija, a zatim se svaki dan dodaje još jedan. Ako izdržite cijelu godinu, možete uštedjeti 667,95 funti.

Autori napominju da nije ni čudo što sve više ljudi traži načine za štednju kako bi se zaštitili od stalnog rasta cijena.

Rast popularnosti "osvetničke štednje" rezultat je želje ljudi da se zaštite od ekonomske neizvjesnosti, uključujući višu inflaciju od očekivane, visoke kamatne stope i prijetnju novih poreza koji bi mogli biti najavljeni u jesenskom proračunu za Britance.

Kriza troškova života u UK nije u potpunosti nestala – inflacija je i dalje znatno iznad ciljanih 2%, a trenutno iznosi 3,8%, što znači da novac koji ljudi teško zarađuju gubi vrijednost u stvarnom smislu. Tijekom pandemije, mnogi su uspjeli stvoriti "lockdown štednju" jer nisu imali gdje trošiti. Kad su mjere ukinute, počela je pojava "osvetničke potrošnje" – ljudi su masovno trošili novac koji su dotad štedjeli. "Osvetnička štednja" danas je upravo suprotna reakcija.

Vjeruje se da je taj trend prvotno nastao u kineskim medijima i na društvenim mrežama, a sada se proširio i na SAD, te postaje sve popularniji u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Pazite na kamate

Ako i vi primjenjujete "osvetničke štedne" taktike, važno je da novac koji uštedite tijekom "nepotrošnih" tjedana ili mjeseci držite na štednom računu s visokom kamatom, savjetuju autori. Nema koristi ako vam novac stoji na računu koji ne donosi kamate ili ih donosi vrlo malo. Važno je da kamata nadmašuje trenutnu inflaciju jer u suprotnom, iako štedite, gubite vrijednost novca u stvarnom smislu.

U Hrvatskoj, ako je suditi po brojkama, nismo još u osvetničkoj fazi, iako nam cijene i dalje nemilo rastu. Trend ne-kupovanja koji je popratio bojkot trgovina početkom godine brzo je zaboravljen. Zadnji dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku o prometu trgovine na malo za srpanj kažu da je realni promet od trgovine na malo u srpnju 2025. porastao na godišnjoj, mada je pao na mjesečnoj razini.

Kod nas rast potrošnje

Sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo što su ga u srpnju 2025. ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću realno je pao za 4 posto u usporedbi s lipnjem 2025. Od toga je promet od trgovine na malo prehrambenim proizvodima pao za 2,7 posto, a promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (osim trgovine motornim gorivima i mazivima) za 1 posto. No, nastavlja se porast realnog prometa od trgovine na malo 28. mjesec zaredom na godišnjoj razini.

U srpnju 2025. u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 1,4 posto. Od toga je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima pao za 1,9 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima porastao za 7,6 posto.