Brojni problemi i izazovi s kojima se suočava hrvatska poljoprivreda bili su teme poljoprivredne konferencije AgroRocks održane u Osijeku koju su organizirali Agroklub, Društvo agrarnih novinara Hrvatske, Osječko-baranjska županija, FAZOS, HAPIH i HPK. Zajednička poljoprivredna politika i najavljeno smanjenje europskog proračuna za poljoprivredu nameće se kao najveći izazov ne samo u Hrvatskoj, već na razini cijele EU, pa je logično da se i toj temi posvetilo dosta pažnje na ovoj konferenciji, ali tu su i naši, lokalni, problemi koji se prije svega tiču neuređene situacije s državnim poljoprivrednim zemljištem, kao i s niskom samodostatnosti i produktivnosti. Nevjerojatna je činjenica da u Hrvatskoj niti 34 godine od samostalnosti još uvijek nismo našli pravi model upravljanja državnim zemljištem, pa je sada u tijeku tko zna koja izmjena zakona koji to regulira.
156.000 hektara zemljišta nije pod ugovorima
- Moramo podići na višu razinu korištenje poljoprivrednog zemljišta, kao i proizvodnju proizvoda s dodanom vrijednošću. To je cilj kojeg do sada nismo ostvarili i na tome moramo raditi. Ne smijemo biti samo sirovinska baza. Nakon što je 415 jedinica lokalne samouprave donijelo programe raspolaganja i nakon što smo evidentirali 356.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta od kojih je 200.000 pod ugovorima, tendencija novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu je da se sklope ugovori za preostalo zemljište, pri čemu je biti naglasak na onima koji proizvode dodanu vrijednost kao i na mlade poljoprivrednike – rekao je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, dok je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam naglasio kako su "najveći problem hrvatske poljoprivrede niska samodostatnost i produktivnost."
- Vezano uz samodostatnost za nas to u okolnostima geopolitičkih sukoba i carinskih ratova predstavlja i sigurnosno pitanje, a nedovoljna proizvodnja generira nam uvoznu ovisnost i visoke maloprodajne cijene prehrambenih proizvoda. Iz analiza vidimo da su uvozne cijene hrane rasle gotovo dvostruko brže nego proizvodne cijene u prehrambenoj industriji, pa i u samoj poljoprivredi. Unazad 12 godina bilježimo pad fizičkog obujma poljoprivredne proizvodnje za 15,5 posto, s time da nam je biljna proizvodnja pala za 14,5 posto a stočarstvo za čak 21 posto. Također, zabilježili smo dva i pol puta povećanje uvoza i vanjsko-trgovinskog deficita, pa smo sad na negdje 6,2 milijarde eura uvoza. No, ono što više brine je struktura vanjsko-trgovinskog deficita, jer oko 97 posto suficita čine uljarice i žitarice, dok s druge strane najveći deficit bilježimo u uvozu mesa, mlijeka, voća i povrća, dakle u proizvodnji s najvećom dohodovnosti i najvećom dodanom vrijednosti. Ono što također nije dobro je da smo u prvih šest mjeseci imali 20-postotno povećanje vanjsko-trgovinskog deficita, odnosno nastavak tih loših trendova. Trenutno nam je pokrivenost uvoza izvozom pala ispod 60 posto, što već dugo nismo imali – iznio je Kovačević niz zabrinjavajućih podataka, dodavši i kako nam je produktivnost rada na svega 30-ak posto prosjeka EU.
- To je prije svega posljedica nedovoljnog ulaganja i tehnološke podinvestiranosti u poljoprivredi i prehrambenoj industriji, uz poneke iznimke. Imamo puno strukturnih problema, naša gospodarstva su mjereno standardnim outputom na razini 35 posto europskih gospodarstava, a s prosječnom veličinom zemljišta od 9 hektara smo negdje na 50 posto prosjeka EU. Moramo dotjerati Zakon o poljoprivrednom zemljištu, koji jednostavno nije u skladu s politikama oko kojih smo se svi usuglasili, jer dopušta razbijanje tehnoloških cjelina koje su tvrtke godinama stvarale. Posebno je to problem jer se radi o tvrtkama koje imaju zaokruženu biljnu i stočarsku proizvodnju te preradu, koje izvoze i zapošljavaju velik broj radnika. Potrebno nam je i snažnije investiranje, gdje očekujemo dodatna nacionalna sredstva u strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike, jer vidimo što se događa na razini EU, da će biti veća orijentacija prema obrani i oružju, a tu će se prije svega na meti proračunskih škara naći ZPP. Prema najavama plan smanjenja je negdje oko 20 posto. Moramo više ulagati u preradu i prehrambenu industriju te preispitati definiciju aktivnog farmera, jer vidimo da nam se poticaji rasprše, potičemo sve i svašta, a rezultati nam nisu dobri - istaknuo je Kovačević, što je dodatno potkrijepio i slavonski poljoprivrednik Stjepan Zorić kazavši kako smo u Hrvatskoj 2012. godine, dakle prije ulaska u EU, imali proizvodnju hrane na razini 3,5 milijarde eura bruto, a tolika je i danas, 13 godina poslije.
- Očito nismo uspjeli razviti svoju poljoprivredu kako smo trebali, a prije svega smo zakazali s investicijama, pogotovo u segmentu malih i srednjih proizvođača jer su sredstva u sklopu programa ruralnog razvoja jako skromna – rekao je Zorić, dodavši kako su u tom segmentu veliki sustavi imali potporu banaka i oni su se uspjeli razviti, ali mali i srednji nisu.
Mladima ovakva poljoprivreda nije privlačna
Kad je riječ o smanjenju proračuna za poljoprivredu, Mladen Jakopović, predsjednik HPK kazao je kako očekuje da će Vlada RH taj manjak iz europskih izvora nadomjestiti iz nacionalnih. No, smatra i da trenutna situacija nije nimalo poticajna, osobito na mlade poljoprivrednike.
- U takvim uvjetima teško ćemo privući mlade, jer poljoprivreda više nije stil života, već biznis kao i svaki drugi. Dokle god će u poljoprivredi prosječni dohodak biti 30-40 posto niži nego u drugim sektorima, nećemo moći privući mlade, bez obzira na pozive donositelja odluka i političara kako je to privlačno zanimanje. Jest za one koji imaju dovoljno financija iz nekog drugog sektora. Moramo se dogovoriti hoće li poljoprivreda i dalje biti socijalna kategorija, a poljoprivrednici samo čuvari ruralnog prostora ili ćemo se usmjeriti prema tržišnim osnovama i prema preradi – poručio je Jakopović, dok je Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice predstavništva EK u Hrvatskoj iznijela suprotno razmišljanje, kazavši kako za poljoprivredu neće biti manje novca.
- Proračun će biti fleksibilniji, ali predmnijeva i da će se donositi nacionalni i regionalni planovi, pa će države članice biti jako fleksibilne u tome kako osmišljavaju kohezijsku politiku, ali i zajedničku poljoprivrednu politiku. No, nikako nije manje novca namijenjeno ZPP-u. Razlika je u tome što će se ona moći popunjavati na puno horizontalniji način. Ukupni iznos kojeg smo predložili je 2 bilijuna eura, a sada slijede dogovori država članica i Europskog parlamenta o tom prijedlogu. Neće biti manje novca za poljoprivrednike, jer nam je na razini EU jako važna i samoodrživost u proizvodnji hrane – rekla je Čović Vidović.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....