Iako još uvijek ne postoje potpuni podaci o tome koliku će štetu širenje koronavirusa prouzrokovati, kao niti koliko će ona trajati, svi znakovi ukazuju na to da će Europa pasti u financijsku krizu.
Pandemija je, naime, zadala snažan udarac uslužnoj industriji koja čini tri četvrtine europske ekonomije i čiji je opstanak lani bio ključan da Europa ne padne u recesiju koju bi inače uzrokovao pad industrijske proizvodnje. Budući da aviokompanije otkazuju letove, vlade zatvaraju škole i proglašavaju opće karantene u državama, recesija se čini neizbježnom, smatraju Bloombergovi analitičari.
Činjenica jest da je Italija s preko 25.000 potvrđenih slučajeva najteže pogođena virusom, no on se brzo širi i drugim europskim gospodarstvima. Francuska je, osim što je proglasila karantenu, zatvorila sva poduzeća, trgovine i usluge koje nisu krucijalne za preživljavanje, a Španjolska je proglasila izvanredno stanje i karantenu. Njemačka se još uvijek nije odlučila za taj korak, no samo je pitanje vremena kada će. Berlin je najavio vlastite oštre mjere kako bi spriječio širenje. Uz zatvorene škole, kafiće i restorane, svi su sportski događaji otkazani. Irska vlada je, pak, otkazala sva javna okupljanja planirana za Dan sv. Patrika, milijune eura vrijedan praznik.
Kompanije poput Airbnba i British Airwaysa također mijenjaju svoje politike otkazivanja i vraćanja novaca. Iz njemačke Lufthanse najavili su kako će tražiti kredit od njemačke državne banke, a kao zadnje rješenje spasa te aviokompanije spominje se i državno kupovanje njenog udjela.
Već su smanjene sve prognoze ekonomskog rasta u Europi te sve veći broj zemalja, iako njihove vlade obećavaju trošenje milijardi kako bi spasile kompanije i kućanstva, vidi recesiju kao najizgledniji scenarij za prvu polovicu godine, a slično prognoziraju i europski službenici.
Takva predviđanja zapravo ne čude budući da je u samo nekoliko tjedana svijet preokrenut naopačke. Središnje banke prisiljene su na ublažavanje monetarnih politika. Čak je i Njemačka koja je inače nesklona deficitu najavila kako će potrošiti koliko god je potrebno kako bi se borila s ekonomskim posljedicama koronavirusa.
Još se uvijek čeka odgovor Europske unije, odnosno njihove mjere kojima bi se izbjeglo da udarci s kratkoročnim padom postane dugoročni potop ekonomije. Ključno je, piše Bloomberg, pomoći kompanijama da pokriju troškove i prežive smanjenje novčanog toka dok se situacija ne popravi.
- Želimo spasiti kompanije i što je više moguće radnih mjesta kako bi izbjegli trajnu štetu gospodarstvu – rekao je Valdis Dombrovskis, potpredsjednik Europske komisije.
Pandemija koronavirusa prouzročit će ove godine recesiju u Europskoj uniji, izjavio je u ponedjeljak europski povjerenik za unutarnje tržište Thierry Breton.
Pandemija je poremetila globalne lance opskrbe, mnoge su zemlje zatvorile granice a Italija i Španjolska uvele su karantenu.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) nedavno je Europu proglasila novim žarištem epidemije.
„Očekujemo recesiju u 2020. godini. U ratu smo s virusom i taj će rat imati posljedice po gospodarstvo“, rekao je Breton za BFM Business Radio.
„Prije krize očekivali smo da će gospodarstvo na kontinentu rasti oko 1,4 posto, sada očekujemo negativan utjecaj od dva do 2,5 posto“, rekao je Breton.
Francuska se stavila na čelo onih u Europi koji pozivaju na velike i koordinirane fiskalne poticaje. Do sada je većina mjera kojima bi se trebao ublažiti udar na gospodarstvo poduzeta na razini pojedinih zemalja.
Ministri financija eurozone danas bi trebali razgovarati o usklađivanju tih mjera.
(Hina)