Je li došlo pravo vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine?

Kako bi se osigurali prihodi lokalnoj samoupravi, rekao je nedavno Slavko Kojić, nekadašnji pročelnik za financije u Gradu Zagrebu, treba revidirati porezni sustav i uvesti porez na nekretnine. Nije on jedini koji priziva taj porez čije je uvođenja u Hrvatskoj dva puta propalo neslavno. Pandemija je svima snažno povećala proračunske deficite pa se, uz uvođenje globalne stope poreza na dobit, upravo oporezivanje nekretnina najčešće spominje kao poželjan način povećanja prihoda. Je li to dobra ideja, stoji u naslovu nedavno objavljenog rada autora ECB-a. Analiza koja razmatra 23 zemlje pokazuje da je doprinos poreza na imovinu u ukupnim prihodima proračuna mali, u prosjeku iznosi oko šest posto. Veći je u zemljama s višim stopama oporezivanja (Velika Britanija, SAD), oko deset posto, a Hrvatska je među zemljama u kojima je ispod dva posto. U desetljeću nakon 2007. godine udio tih prihoda povećan je u 12 zemalja, najviše u Grčkoj, s oko jedan posto, na više od pet posto. Hrvatska je među zemljama u kojima nije došlo do rasta tih prihoda.

"Općenito, porez na nekretnine vladama može biti učinkovito sredstvo za povećanje prihoda i upravljanje javnim financijama, a povećanje efektivne stope i baze oporezivanja može kompenzirati druge poreze", smatraju autori rada Marta Rodriguez-Vives i Miguel Angel Gavilan-Rubio. Europska komisija, OECD i ECB zemljama već dugo preporučuju da se preusmjere s oporezivanja rada prema poreznu na nekretnine, koji je manje štetan za rast. Među ostalim, za posljedicu ima veće ulaganje u produktivnije sektore nego što je gradnja kuća i stanova. Prethodna istraživanja pokazala su da bi od oporezivanja nekretnina zemlje u razvoju mogle prikupiti dodatni iznos od oko dva posto BDP-a. Hoće li, kada i u kojoj formi porez na nekretnine biti opet na dnevnom redu, ostaje nepoznanica. Posljednji put Vlada ga je pokušala uvesti 2017. godine, ali pod pritiskom javnosti, osobito Udruge Lipa, koja je počela skupljati potpise protiv i prijetiti referendumom. Vlada je na kraju odustala. Glavni argument protivnika tog poreza jest da je porezna presija u Hrvatskoj ionako prevelika te da će to pogoditi najšire slojeve stanovništva, s obzirom da 88 posto hrvatskih kućanstava živi u svojim nekretninama. Međutim, smisao poreza i nije zahvatiti siromašne koji žive u svojoj nekretnini, nego bogatije slojeve stanovništva koji ih na raspolaganju imaju više.